Što ako vam u elementarnoj nepogodi stradaju solarni paneli?

Pozitivan trend energetske neovisnosti širi se i Hrvatskom, a jedan od popularnijih obnovljivih izvora energije svakako je Sunce. Solarne elektrane postaju sve pristupačnije i praktičnije, a prema podacima HEP ODS-a, na dan 31. siječnja 2024. na području Hrvatske ukupno su bile priključene 16.133 sunčane elektrane, od čega 11.288 u kućanstvima te 4845 kod poduzeća. Veći dio odnosi se na solarne elektrane na krovovima obiteljskih kuća i industrijskim objektima koje sunčevu energiju koriste za samoopskrbu (oko 73%).

Izgradnja sunčanih elektrana tijekom 2023. godine rasla je kao nikad do tada. Prosječno je u pogon svaki mjesec ulazilo 19,9 MW i to je izvrstan broj, posebno u odnosu na prethodne godine – kažu nam iz udruženja Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH). Instalirani kapaciteti solarnih elektrana proizveli su 304 GWh električne energije, što je jednako ukupnoj proizvodnji električne energije od solara u prethodne tri godine zajedno.

‘Solarna energija za sve što mi treba’

Osim što pridonose globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, solarne elektrane ostvaruju poprilične financijske uštede budući da proizvedenu električnu energiju iskorištavaju svi kućanski uređaji. Potvrdio nam je to i umirovljenik Zvonko Ključarić iz Prigorja Brdovečkoga, koji je prije 15 godina postavio svoje prve solarne panele.

– Na toj investiciji tad sam ostvarivao mjesečnu uštedu na toploj vodi od oko 66 eura, a ulog mi se vratio nakon 60 mjeseci, odnosno pet godina – rekao nam je Zvonko.

Početkom prošle godine Zvonko je krenuo u novu investiciju. Na krov pomoćnog višenamjenskog objekt dvostrešne krovne površine 360 m2 postavio je 18 panela, na 36 m2 410 W svaki. Solarna elektrana kapaciteta 7,38 kW za osam mjeseci rada proizvela je i predala u mrežu 4337 kWh, a to je dnevna prosječna proizvodnja od 15,1 kW.

– Solarnu energiju sad koristim za sve potrebe kućanstva od rasvjete do štednjaka.

Prije uključenja solarne elektrane ovo je kućanstvo potrošnju struje mjesečno plaćalo 253,62 eura. S obzirom na to da se sva preuzeta energija kompenzira s proizvedenom i predanom u mrežu, i nakon podmirenja naknade za opskrbu i korištenje mreže, mjesečna ušteda iznosi mu 190,17 eura, a povrat investicije očekuje se za četiri godine i šest mjeseci.

Uz kalkulator uštede, izračunajte koliko biste vi uštedjeli postavljanjem solarne elektrane na svoj krov.

‘Ključ u ruke’ i ugled bili su presudni

Zanimalo nas je kako je tekla cijela procedura dobivanja dozvole i priključenja u sustav te kojim se kriterijima vodio prilikom odabira izvođača radova.

– Pri odabiru izvođača presudna mi je bila oprema, ugovor po sistemu ‘ključ u ruke‘, osiguranje u eksploataciji i ugled izvođača, koji sam stekao provjerom ponuđača na već isporučenim i ugrađenim elektranama. Odabirom ENNA Opskrbe dobio sam solidno izvedene radove, osiguranje izvedenog uređaja te stručno vođenje cjelokupnog posla – kaže Zvonko.

Isporuka solarne elektrane s projektiranjem i montažom po sistemu “ključ u ruke” u cijeni je imala osiguranje te daljinski nadzor rada elektrane s aplikacijom za digitalno informiranje o radu, dnevnoj, mjesečnoj i godišnjoj proizvodnji  te predaji proizvedene energije HEP-u. Ponuda je također uključivala izmjenu i ugradnju digitalnog brojila od strane nadležne Elektre.

– Pored svega navedenog ENNA je pripremila sve zahtjeve, za koje je HEP morao dati odobrenje, a na meni je kao kupcu bilo potpisati zahtjev i proslijediti ga nadležnom tijelu HEP-a, koje mi je poslalo odobrenja. Sva rješenja HEP-a dobivao sam u primjerenom roku – rekao je sugovornik.

Hrvatska ranjiva na klimatske promjene

I kad se posao činio gotov, prirodna nepogoda, dotad neviđena u tom kraju, pomrsila je sve račune. Olujno nevrijeme sručilo se na Prigorje Brdovečko, pijavica je dignula šest greda na nadstrešnicama Zvonkova objekta te ih porazbacala po dvorištu i vrtu. Jedna je greda, duga 7 metara, poletjela preko krova i porazbijala svih 18 panela.

– Objekt je u tom nevremenu pretrpio štetu od 12.800 eura, a nije bio osiguran. Šteta na elektrani i panelima bila je 100%, a stradala su četiri mikroinvertera – kaže Zvonko.

Nasreću, elektrana i paneli su u sklopu ENNA-ine ponude bili osigurani i osiguranje je priznalo 100%  štetu. U nekoliko dana stigla je ekipa iz ENNA-e te skinula panele kako bi krovopokrivač zamijenio oštećene sljemenjake i ploče ispod panela. Nakon saniranja krovišta ENNA-ini su ljudi u jednom danu stavili nove panele i mikroinvertere te pustili elektranu u rad – kaže Zvonko. Naime, ENNA Opskrba svojim kupcima nudi 25 godina jamstva na pojedine dijelove elektrane, kao i osiguranje svih dijelova elektrane u trajanju od 10 godina koje pokriva i oštećenja nastala u slučaju potresa, nevremena, tuče i sličnih nepogoda.

– Klimatski uvjeti posljednjih godina znatno su se promijenili i prava je sreća što su solari bili osigurani jer bi za mene to bilo veliko financijsko opterećenje – zaključuje naš sugovornik.

Kasno smo krenuli, ali brzo napredujemo

Iako je rast sunčanih elektrana u protekloj godini značajan, Hrvatska po instaliranom kapacitetu za iskorištavanje energije sunca kasni za ostalim državama EU zato što smo kasnije krenuli – kažu iz OIEH. Za usporedbu, imamo gotovo tri puta manje instalirane snage solarnih elektrana u odnosu na Sloveniju, 25 puta manje u odnosu na Mađarsku i 650 puta manje u odnosu na Njemačku, koja je predvodnica u EU, a imamo čak 30% veću insolaciju od tih država.

Međutim, nastavimo li ovim tempom izgradnje sunčanih elektrana, možemo već ove godine očekivati godišnju proizvodnju od 810 GWh, što bi predstavljalo oko 4,4% udjela u raspoloživoj energiji. Trenutno su u razvoju solarni projekti do 2 GW, za koje se očekuje da će biti pušteni u pogon najkasnije tijekom iduće tri godine, a do 2030. očekivano je da Hrvatska dođe do kapaciteta od 5 GW solara, koliko sad ima, primjerice, Danska – poručuju iz OIEH-a.

Sadržaj donosi Energia naturalis