Kina razvija obnovljivu energiju brže od cijelog svijeta
- Obnovljivi izvori - 12.07.2024.
Kina gradi gotovo dvostruko veće kapacitete za iskorištavanje solarne energije i energije vjetra od svih drugih zemalja u svijetu zajedno, pokazuje novo istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u četvrtak.
Drugo najveće svjetsko gospodarstvo emitira najviše stakleničkih plinova koji ubrzavaju klimatske promjene.
Kina je obećala da će doseći vrhunac emisija ugljika do 2030. i da će ih do 2060. svesti na neto nultu razinu.
Kina je zadnjih mjeseci bila pogođena s nekoliko ekstremnih vremenskih nepogoda koje klimatske promjene čine sve intenzivnijima.
Kina trenutačno gradi kapacitete za iskorištavanje obnovljivih izvora energije od 339 GW, uključujući 159 GW energije vjetra i 180 GW solarne energije.
To je “gotovo dvostruko više od ostatka svijeta zajedno”, po istraživanju Globalnog energetskog monitora, američke nevladine organizacije.
Po tome je daleko ispred drugoplasiranog SAD-a koji gradi samo 40 GW, po izvješću.
Kina je počela pripremne radove za izgradnju trećine kapaciteta za energiju vjetra i Sunca koje je do sada najavila, u odnosu prema globalnom prosjeku od samo 7 posto.
Prekretnica?
To doduše prate neki nedostaci.
Kineska elektroenergetska mreža oslanja se na termoelektrane na ugljen kada poraste potražnja za energijom.
I teško prenosi obnovljivu energiju proizvedenu u zabačenim sjeverozapadnim regijama do gospodarskih središta na istoku.
No ukupni kineski kapaciteti za energiju vjetra i Sunca trebali bi ove godine premašiti ugljen, po izvješću.
Brz razvoj obnovljivih izvora energije budi nade da će kineske emisije ugljika doseći vrhunac prije od očekivanog.
U odvojenom izvješću objavljenom u četvrtak, Centar za istraživanje energije i čisti zrak (CREA) objavio je da Kina nije izdala nove dozvole za čeličane na ugljen u prvoj polovici 2024.
To je prvi put na polugodišnjoj osnovi da nisu izdane nove dozvole otkako je Kina u rujnu 2020. objavila dva cilja za ugljik, što je neovisna istraživačka organizacija pozdravila kao moguću “prekretnicu”. Dva cilja odnose se na vrhunac emisija ugljika do 2030. i ugljičnu neutralnost do 2060.