Geotermalni potencijal Hrvatske: Zelena energija koja osigurava velike uštede

Geotermalna energija je toplina koja se stvara unutar Zemlje. To je vrlo važan obnovljivi resurs koji se u posljednje vrijeme sve više koristi u praksi diljem svijeta. Iskorištavanje geotermalnih voda u Hrvatskoj poznato je još od antičkih vremena, no moderne tehnologije i spoznaje doveli su primjenu geotermalne energije na sasvim novu razinu.

Kako nastaje toplina ispod zemlje?

Otprilike 2900 kilometara ispod Zemljine nalazi se najtopliji dio našeg planeta, jezgra s temperaturom od otprilike 5200 °C. Mali dio topline jezgre ostatak je od trenja i gravitacijske sile nastale kada je Zemlja stvorena prije više od 4 milijarde godina. Međutim, velika većina zemljine topline neprestano se stvara raspadom radioaktivnih izotopa, poput kalija-40 i torija-232.

Zbog visoke temperature jezgre, temperatura zemlje raste što “dublje u nju idemo”. Ova postupna promjena temperature poznata je kao geotermalni gradijent, a u većini dijelova svijeta geotermalni gradijent je oko 25°C po 1 kilometru dubine. Zbog toga duboko u unutrašnjosti zemlje, od dubina između 80 i 100 kilometara,  vladaju vrlo visoke temperature zbog kojih su podzemne formacije stijena rastopljene u tekuće stanje, poznato kao magma. Magmom je ispunjen velik dio unutrašnjosti zemlje, no ona se kreće prema površini i ponekad izbija na nju kao lava. Tada zagrijava obližnje stijene i podzemne vode. Vruća voda na površinu dospijeva kroz gejzire, vruće izvore, parne otvore, podvodne hidrotermalne otvore i na druge načine. Sve to su izvori geotermalne energije. Geotermalna energija može se koristiti za zagrijavanje objekata kao što su zgrade i kuće, ali i za proizvodnju električne energije.

Geotermalna energija u Hrvatskoj

Geotermalna energija u Hrvatskoj ima tradiciju kroz iskorištavanje u medicinske svrhe i rekreativne svrhe, za kupanje. Brojne toplice diljem hrvatske koriste upravo geotermalnu energiju. INA-Naftaplin je 1970-ih godina započela s istraživanjem rezervi nafte i plina na poljima u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a testne bušotine pokazale su postojanje brojnih izvora tople vode. Također  geotermalni gradijent na panonskom području Hrvatske je oko 40°C po kilometru, što je znatno više od prosjeka u Europi, što znači da se u Hrvatskoj može očekivati i pronalazak mnogih novih geotermalnih ležišta.

“Ukupni potencijal geotermalne energije u Hrvatskoj je ogroman, on sigurno prelazi 1 gigavat ”, rekao je u intervjuu za Reuters Marijan Krpan, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za ugljikovodike (HAU).

Hrvatske agencija za ugljikovodike, koja provodi aktivnosti vezane uz istraživanje i iskorištavanje geotermalnih voda u energetske svrhe, identificirala je oko 200 bušotina izvorno izbušenih za istraživanje nafte i plina, kao i 75 područja pogodnih za grijanje ili razvoj proizvodnje električne energije.

“Na temelju opsežne baze podataka koju je Agencija izradila, znamo da panonsko područje ima savršene uvjete za razvoj geotermalnog poslovanja, s geotermalnim gradijentom 60 posto većim od europskog prosjeka”, rekao je Krpan.

Brojni nedavni rezultati istraživanja potvrđuju veliki potencijal geotermalne energije u Hrvatskoj. Nedavno su rezultati istraživanja geotermalnog potencijala pokazali da Virovitičko-podravska županija leži na geotermalnom bazenu. Tamo se planira izgradnja geotermalne elektrane snage 20 megavata, koja bi mogla postati najveća u Europi.  U listopadu je u blizini Varaždina također otkriveno jedno od najvećih polja geotermalne vode u Hrvatskoj. Utvrđeno je da se na 2430 metara nalazi nalazište geotermalne vode, topline 142 stupnja što je odličan potencijal za proizvodnju električne energije. Vijesti o otkrićima dolaze i iz drugih krajeva Hrvatske, a Geotermalna energija u idućim će godinama privući val investicija u Hrvatsku.

U Hrvatskoj je dosad izgrađena samo jedna geotermalna elektrana, Velika 1 u mjestu Ciglena kraj Bjelovara. Ona ima s bruto instalirani kapacitet od 17,5 MW, no potencijal je mnogo veći. Zbog toga bi geotermalna energija trebala igrati i veliku ulogu u hrvatskom planu da do 2030. godine proizvodi 60 posto svoje električne energije iz obnovljivih izvora.