Zurovec o geotermalnoj energiji: 'Jedva čekam da počnemo prodavati toplu vodu'

Postoje sjajni primjeri tehnoloških inovacija i dobre prakse iz „zelenih gradova“ širom svijeta, ali i naši su gradovi aktivni na tom planu. Razgovaramo o sadašnjosti i budućnosti „zelenih gradova“ u Hrvatskoj, neiskorištenom potencijalu, mogućnostima i preprekama. Dotičemo se izazova i prilika u korištenju geotermalne energije, predstavljamo održiva rješenja za pametniju infrastrukturu i kružnju gradnju kao i održive prakse u proizvodnji.

Panelisti:

Dubravka Horvat, članica Uprave, Komunalac Koprivnica

Mario Rajn, gradonačelnik Grada Križevaca

Dario Zurovec, gradonačelnik Grada Svete Nedelje

Željka Rukavina, Sektor za industriju i održivi razvoj, Odjel za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo, Samostalni savjetnik, HGK

Tihana Vranković, voditelj marketinga, Holcim Hrvatska d.o.o.

Filip Ćubela, Head of Sustainable Development Department, Aluminij Industries d.o.o.

"Križevci su jedan od predvodnika zelene tranzicije u Hrvatskoj. Planiraju postati energetski nezavisni do 2030. godine. "Mi smo tu agendu donijeli 2017. godine. Trenutačno smo na instaliranih 5 MW, imamo veliki projekt gradski od 7 MW koji će biti realiziran za par mjeseci. Kao najveći prostor za napredak vidim poduzetnike. Imamo mnogo trgovačkih društva s ogromnim potencijalom na njihovim krovovima, tu ima prostora za 7 MW. 24 MW je cilj koji se do 2030. može realizirati", rekao Mario Rajn, gradonačelnik Grada Križevaca.

"Kao grad smo manji, kompaktni i gledali smo tako da iskoristimo potencijale koje idemo. To su zelene površine, a krenuli su i u istraživanje geotermalne energije. Već se dio nje iskoristio za poljoprivrednu proizvodnju, a zašto se ne bi iskoristilo i za druge svrhe. Ako hoćemo napraviti pravu tranziciju trebamo gledati više segmenata, pa čak i javnu rasvjetu. Tu se primjerice se treba naći balans između sigurnosti i održivosti, odnosno zaštite životinja", istaknuo je Dario Zurovec, gradonačelnik Grada Svete Nedjelje.

"Potrebna nam je strpljivost, suradnja između javnih poduzeća i građana i kontinuirana edukacija. Nastavljamo da s ciljem da smanjimo stvaranje otpada. Ljudi sve više shvaćaju vrijednost recikliranja. Prije 20 godina smo krenuli s kompostiranjem, danas u jednoj kompostani obrađujemo 9000 tona i dobivamo 3000 tona kvalitetnog komposta. Tu je proces kružnog gospodarstva utemeljen. Ključni su građani koji su disciplinirani, oni imaju mogućnost sve osim miješanog komunalnog otpada donijeti negdje. Na žalost u njemu još uvijek ima nekih 40 posto otpada koji bi se mogao reciklirati", rekla je Dubravka Horvat, članica Uprave, Komunalac Koprivnica.

"Održivost je u srži naše strategije od 'davnih dana'. Puno je malih koraka donijelo do rezultata, cilja kojim smo uklonili 40 posto našeg CO2 otiska. Naš novi projekt će nam omogućiti manju ovisnost o fosilnim gorivima i korištenje otpada kao sirovine. Vrijednost našeg projekta KOdeCO net zero iznosi 237 milijuna eura, što ga čini samo nešto manjim od Pelješkog mosta. Od te ukupne vrijednosti, 116,9 milijuna eura osigurano je kroz Inovacijski fond. Projekt uključuje hvatanje ugljika u Koromačnu i morski prijevoz do skladišta na Mediteranu (Carbon Capture and Storage, CCS), a planiramo završetak izgradnje do 2028. godine", rekla je Tihana Vranković, voditelj marketinga, Holcim Hrvatska d.o.o.

"Boksit od kojeg se proizvodi aluminij prepoznat je od EU kao kritična sirovina za zelenu tranziciju. Korištenjem visokog udjela aluminijskog otpada smanjujemo ugljični otisak. Primjenjujemo kružnu ekonomiju i veliki je interes za naše proizvode. Mi od partnera i kupca tražimo da svoj tehnološki otpad vrate u naš proizvodni proces kako bi se ta priča zatvorila", istaknuo je Filip Ćubela, Head of Sustainable Development Department, Aluminij Industries d.o.o.

"Godinama smo u obnovljivim projektima i u projektima geotermalne energije i vrijeme je da taj potencijal pretvorimo u resurs. Zašto stojimo na mjestu i kočimo projekte? Geoterme su jedno od rješenja za smanjenje CO2 otiska u Toplinarstvu, no nema financiranja. Ni sama EU nije obradila posebnu pozornost geotermalnoj energiji. Vjerojatno zato što tu energiju nema svaka zemlja. Geotermalnu energiju imaju rijetke zemlje, a hrvatska je jadna od zemalja koja ima najbolji potencijal u Europi", istaknula je Željka Rukavina, Sektor za industriju i održivi razvoj, Odjel za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo, Samostalni savjetnik, HGK.

"Kod nas je istražna bušotina INE koja ima 78 stupnjeva temperature, iz 70-ih u centru grada, i ima nekoliko objekata poput bazena i škole koji se mogu spojiti na nju. Primjene su mnoge. Od 2018. smo u geotermi, a sada bismo krenuli prema eksploataciji, ali tu nastaje program. Šest godina se borimo s birokracijom da bismo potvrdili ovo istraživačko polje. Nadam se da će do kraja godine biti potvrda. Teško je biti prvi, kada bi se svi udružili možda bismo napravili neki pomak. Na žalost, sve skupa dosta točkasto to radimo", rekao je Mario Rajn. 

"Gradovi i županije su prvi shvatili potencijal geotermalnih voda, imamo svijetle primjere gradova koji su u to ušli opsežno, detaljno i planski. To su veliki i izuzetno skupi projekti. Za jednu bušotinu ćete samo za ispitivanje potrošiti 6 milijuna eura, a niste još došli ni do onog nadzornog dijela. Kao država ne gledamo sustavno ne to. Lokalne zajednice su u to ušle nepripremljeno. Kad problemi ulaze u zreliju fazu tu dolazi do problema zbog financiranja. To su problemi s kojima se susreću i ostale države. Svi traže optimalni model, A Hrvatska je pronašla put kroz sredstva MPO-a, no oni prostori koji se već nalaze u planovima gradova i županija se moraju snaći na drugi način. Ne treba biti pesimist, no pravog razloga za optimizam baš nema", dodala je Željka Rukavina.

"Klimatske promjene su očite i jasno vidljive. Nema dijela svijeta gdje se to ne događa. Mi ćemo se pripremiti za poplave. Išli smo u izgradnju jednog nasipa koji nije gotovo do kraja u suradnji s Hrvatskim vodama. Realno sve treba gledati objedinjeno, i geoterme i zaštitu i solare. Jedva čekam da počnemo prodavati toplu vodu, doslovno", rekao je Dario Zurovec. 

"Moramo biti katalizatori promjena, svojim primjerom ukazati na stvari. U Koprivnici se radi se na uvođenju električnih busova u javni prijevoz, potiče se korištenje bicikla, imamo solare tamo gdje je moguće. Dobili smo nagradu za poseban doprinos za zelene površine. Brinemo se za naše drveće, liječimo ga, ne rušimo ga kada nije potrebno", rekla je Dubravka Horvat. 

"Mi smo se uzdali u "hrvatski jal", da susjedi vide fotonapone kod susjeda i reagiraju. Trebalo je samo netko instalirati to na svoj krov i probiti led. Ti prvi ulagači su bili pokretači zajednice i lokalne energetske zajednice. Mi smo 2018. promovirali kampanju u tri koraka, a na prvoj radionici je bilo sedmero ljudi, izuzetno negativno nastrojeno. Na drugu su već došli ambasadori, a na trećoj je bilo sve puno zainteresiranih ljudi. Ove godine smo imali kampanju za 200 kW na gradskoj tržnici, a građani su se udružili u zadrugu i idu na tržište. Na rtom tragu pripremamo i 7 MW, ako ne skupimo to od građana, tražit ćemo i zainteresirane komercijalne subjekte kao partnere", istaknuo je Mario Rain. 

"Betinom Holcima je uštedio 30 posto emisija CO2 pri gradnji druge cijevi tunela Učke, a materijal iz iskopa se koristio u gradnji. Tu je ta kružna ekonomija na djelu. Nadamo se da će biti više takvih projekata jer definitivno ih nema dovoljno. Jesmo optimisti, nije lako biti prvi i radit put za sve ostale, sli sve je to jedna duga priča, to nije nešto što će se dogoditi preko noći. Možda mi benefite toga svega nećemo osjetiti, no možda će naša djeca i unuci to osjetiti", rekla je Tihana Vranković.