Upozorenje: EU solarni rast prvi put posustao od 2016. godine

Europsko solarno tržište 2025. doživjelo je simboličan, ali znakovit zastoj. Prema najnovijem izvješću udruženja Solarpower Europe, instalacije fotonaponskih sustava u EU dosegnut će ove godine 65,1 gigavat, što predstavlja pad od 0,7 posto u odnosu na prošlu godinu. Prvi je to negativan trend nakon gotovo desetljeća neprekinutog rasta, unatoč tome što će Unija ipak premašiti cilj od 400 gigavata ukupne snage do kraja godine.

Ono što brine više od samog pada jest pogled unaprijed. Analitičari udruženja očekuju još dvije teške godine, s potražnjom koja bi 2026. i 2027. mogla nastaviti slabiti. Tek od 2028. predviđa se ponovni zamah, da bi se oko 2030. rast vratio na sadašnjih oko 67 gigavata godišnje. Ambicija EU da do kraja desetljeća stigne do 750 gigavata instalirane fotonaponske snage trenutačno izgleda sve teže ostvariva.

Glavni razlog usporavanja nalazi se na krovovima, točnije u činjenici da je tržište malih kućnih solarnih sustava gotovo prepolovljeno. U 2023. ovaj je segment činio 28 posto svih novih instalacija, dok se ove godine procjenjuje da neće prijeći 14 posto. Krivci su smanjene potpore i smirivanje cijena energenata. Stabilnost ukupnog tržišta zapravo drže velike solarne elektrane, koje su prvi put prešle udio od 50 posto u ukupnom rastu, iako i one trpe pritisak sve češćih razdoblja niskih ili negativnih tržišnih cijena električne energije.

Geografska slika ostaje očekivana. Njemačka s 17,6 gigavata i dalje daleko prednjači, potom slijede Španjolska (9,2 gigavata) i Francuska (6,7 gigavata). U deset najvećih prvi put ulaze Rumunjska i Bugarska, dok Italija i Poljska bilježe pad. Posebno se ističe rumunjski rast, najbrži u cijeloj EU.

Solarpower Europe upozorava da se ovaj zastoj događa u trenutku kada bi tržištu zapravo trebala snažnija ekspanzija. Fotonapon već pokriva 13 posto europske potrošnje električne energije, a u lipnju je bio  vodeći izvor u EU. Udruženje zato poziva političare da ubrzaju reforme i stvore uvjete za veći udio elektrifikacije, fleksibilnije mreže i snažniji razvoj sustava skladištenja energije. Samo tako Europa može osigurati da sunce ponovno ubrza energetsku tranziciju do kraja desetljeća.