Trumpova politika zaustavlja zelene projekte u Americi

 Niz velikih investicija u obnovljive izvore energije u Sjedinjenim Američkim Državama doveden je u pitanje nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa odlučila naglo ukinuti federalne subvencije za solarne i vjetroelektrane. Taj je potez dio šireg republikanskog proračunskog paketa, a Bijela kuća je dodatno naložila agencijama da postrože kriterije za one koji i dalje mogu koristiti preostale poticaje, piše Reuters.

Među pogođenima su i neki od najavljenih strateških projekata: singapurski proizvođač solarnih panela Bila Solar zamrznuo je planove za proširenje tvornice u Indianapolisu, kanadski Heliene razmatra sudbinu pogona za solarne ćelije u Minnesoti, a norveški NorSun preispituje gradnju postrojenja za proizvodnju silicijskih pločica u Tulsi, Oklahoma. U isto vrijeme, dva u potpunosti dozvoljena projekta pučinskih vjetroelektrana na sjeveroistoku SAD-a mogla bi nikada ne biti izgrađena.

Zaokret koji mijenja pravila igre

Ovo predstavlja oštar politički zaokret nakon Trumpova povratka u Bijelu kuću. Stručnjaci, proizvođači i investitori upozoravaju da će ukidanje potpora znatno usporiti ugradnju obnovljivih izvora u sljedećem desetljeću, smanjiti broj radnih mjesta u sektoru čiste energije i produbiti sve veću krizu opskrbe električnom energijom u SAD-u – posebice zbog rastućih potreba podatkovnih centara i umjetne inteligencije.

Analitička kuća Wood Mackenzie procjenjuje da bi broj novih solarnih i vjetroelektrana mogao pasti za 17, odnosno 20 posto u odnosu na ranije projekcije. Institut Rhodium upozorava da je čak 263 milijarde dolara ulaganja u postrojenja za vjetar, sunce i pohranu energije sada pod rizikom, zajedno sa 110 milijardi dolara planiranih ulaganja u proizvodne pogone. Ujedno se predviđa i rast industrijskih troškova energije do 11 milijardi dolara godišnje do 2035.

– Jedan od ciljeva administracije bio je smanjenje troškova, no ova mjera to ne postiže – rekao je Ben King iz Rhodiuma, dodajući kako nova politika "nije recept za dominaciju SAD-a u industriji umjetne inteligencije".

Nestabilnost i pravna neizvjesnost

Bijela kuća nije komentirala optužbe, no Trumpova administracija brani ovu odluku tvrdnjom da su solarni i vjetroenergetski sustavi destabilizirali elektroenergetsku mrežu i podigli cijene – tvrdnje koje industrija osporava, navodeći primjer Teksasa, gdje mreža s visokim udjelom obnovljivih izvora funkcionira stabilno.

U energetskom sektoru pak vlada široka suglasnost da su SAD-u hitno potrebna nova proizvodna postrojenja svih vrsta – i fosilna i obnovljiva – kako bi se odgovorilo na rastuću potražnju. Prema podacima savjetničke tvrtke ICF, američka potrošnja električne energije porast će za 25 posto do 2030., ponajviše zbog razvoja umjetne inteligencije i računalstva u oblaku.

S ograničenim rastom obnovljivih izvora, cijena električne energije za kućanstva mogla bi porasti za prosječnih 280 dolara godišnje do 2035., pokazuje analiza REPEAT projekta s Princetona.

Ukidanje ključnih poticaja

Središnja točka nove politike je ubrzano ukidanje poreznih olakšica od 30% za projekte u sektoru vjetra i sunca. Kako bi ostvarili pravo na njih, projekti moraju započeti gradnju unutar godine dana ili biti dovršeni do kraja 2027., dok su ranije poticaji bili dostupni do 2032.

Investitori sada pokušavaju ubrzati projekte dok su poticaji još uvijek dostupni, no taj plan postaje sve nesigurniji. Trumpova administracija je, odmah nakon donošenja zakona, naložila Ministarstvu financija reviziju definicije “početka gradnje”. To bi moglo ukinuti dosadašnju praksu koja je omogućavala ostvarenje prava na poticaje četiri godine nakon početnog ulaganja od samo 5% troškova.

– Uz toliko nepoznanica, financiranje projekata i proizvodnje postaje gotovo nemoguće – rekao je Martin Pochtaruk, izvršni direktor Helienea.

Tvrtka je planirala pogon za proizvodnju solarnih ćelija vrijedan do 350 milijuna dolara i 600 radnih mjesta, no projekt je sada zamrznut. – Imamo zgradu koja čeka da donesemo odluku – dodao je Pochtaruk.

Slično poručuje i Bila Solar, čiji plan proširenja pogona u Indianapolisu, vrijedan 20 milijuna dolara i 75 novih radnih mjesta, trenutačno stoji. NorSun, koji planira tvornicu za solarne pločice u Oklahomi vrijednu 620 milijuna dolara, još uvijek analizira učinke zakona.

Offshore vjetroelektrane na čekanju

Nova pravila dodatno su poljuljala povjerenje u američki sektor pučinske energije, koji se uvelike oslanja na porezne olakšice. Prema procjeni Wood Mackenzieja, projekti koji još nisu započeli gradnju vjerojatno neće ići dalje. Među njima su i dva projekta s već izdanim dozvolama – 300-megavatni projekt US Winda kod obale Marylanda te 791-megavatna vjetroelektrana New England Wind španjolske Iberdrole kod obale Massachusettsa.

– Ovi su projekti spremni za izgradnju, no sada su zapeli u vremenskom okviru koji im može onemogućiti korištenje poreznih pogodnosti – upozorila je Hillary Bright, direktorica organizacije Turn Forward koja lobira za razvoj pučinske energije.