Solarne elektrane, vjetroelektrane i dizalice topline mogu smanjiti potrošnju plina u EU za četvrtinu

Europska unija mogla bi do kraja 2030. smanjiti potrošnju prirodnog plina za približno četvrtinu ako ostvari planove za izgradnju solarnih elektrana i vjetroelektrana te ugradnju dizalica topline. Time bi se znatno smanjila i ovisnost Europe o uvozu ukapljenog prirodnog plina, posebice iz politički nestabilnih regija.

Prema analizi američkog Instituta za energetsku ekonomiju i financijske analize, IEEFA-e, potrošnja plina u Europskoj uniji od 2021. do 2024. već je smanjena za 20 posto. Najvažniji razlozi bili su brza izgradnja obnovljivih izvora energije, širenje uporabe dizalica topline i mjere štednje uvedene nakon početka energetske krize.

Države članice u tom su razdoblju instalirale 146 GW novih fotonaponskih elektrana i 43 GW vjetroelektrana, dok je u zgradama ugrađeno oko 7,6 milijuna dizalica topline. Nova proizvodnja električne energije smanjila je potrebu za plinskim elektranama, dok su dizalice topline izravno zamijenile dio plina korištenog za grijanje kućanstava i poslovnih prostora.

Unatoč manjoj ukupnoj potrošnji, uvoz ukapljenog prirodnog plina u EU od 2021. do 2025. porastao je čak 84 posto. Nakon prekida ili snažnog smanjenja isporuka ruskog plina Europa je manjak nadoknadila LNG-om iz SAD-a, Katara i drugih dobavljača. Time je izbjegnuta nestašica, ali je stvorena nova ovisnost o pomorskim pravcima, izvoznim terminalima i geopolitički osjetljivim područjima.

IEEFA procjenjuje da bi se taj rizik mogao znatno smanjiti ako EU svake godine instalira planiranih 75 GW solarnih elektrana, 22 GW vjetroelektrana i četiri milijuna dizalica topline. Ostvare li se ti ciljevi, potrošnja plina do kraja desetljeća mogla bi pasti za četvrtinu u odnosu na današnju razinu. Ušteđena količina bila bi dvostruko veća od količine LNG-a koju bi Europa do 2030. mogla uvoziti iz Katara.

Sličnu procjenu ranije je objavio i SolarPower Europe. Prema izračunu tog udruženja, europske solarne elektrane su od početka ožujka do sredine svibnja izbjegle uvoz plina vrijedan oko deset milijardi eura. Samo tijekom ožujka procijenjena dnevna ušteda iznosila je približno 110 milijuna eura.

Razvoj obnovljivih izvora zato više nije samo pitanje smanjenja emisija. Svaka nova solarna elektrana, vjetroelektrana ili dizalica topline smanjuje količinu plina koju Europa mora kupiti u inozemstvu, čime se istodobno povećavaju energetska sigurnost i otpornost gospodarstva na buduće krize.