Solarne elektrane su Europi od početka rata u Iranu uštedjele 10 milijardi eura

Europske solarne elektrane više nisu samo klimatski projekt, nego sve konkretniji energetski štit u kriznim vremenima. Prema izračunu udruženja Solarpower Europe, fotonaponske elektrane u Europi su od ožujka, nakon početka rata na Bliskom istoku i rasta cijena plina, proizvele toliko električne energije da su na papiru spriječile dodatni uvoz plina vrijedan oko deset milijardi eura. Da se ista količina struje morala proizvesti u plinskim elektranama, europski račun za energente bio bi znatno veći.

Računica je posebno zanimljiva jer pokazuje koliko brzo obnovljivi izvori mogu ublažiti udar geopolitičkih kriza. U ožujku je, prema Solarpower Europeu, prosječna dnevna ušteda iznosila oko 110 milijuna eura. U istom razdoblju europske cijene plina snažno su porasle zbog blokade Hormuškog tjesnaca i oštećenja infrastrukture za fosilna goriva. Plinski futuresi u Europi dosezali su više od 60 eura po MWh, što je bilo približno dvostruko više od prosjeka prethodnih mjeseci. Do sredine travnja cijena je pala na oko 38 eura, ali se potom ponovno podignula na trenutačnih oko 52 eura.

Solarpower Europe pritom upozorava na vrlo konkretnu usporedbu: deset milijardi eura dovoljno je za ugradnju oko osam gigavata nove fotonaponske snage. To odgovara približno 12 posto ukupne nove solarne snage instalirane u EU tijekom 2025. godine. Drugim riječima, novac koji bi u krizi otišao na dodatni plin mogao bi se pretvoriti u novu domaću proizvodnju struje.

Prema godišnjem izvješću Copernicus Climate Change Servicea, fotonapon je 2025. pokrio 12,5 posto europske potrošnje električne energije, nakon 10,3 posto godinu prije. Rast je povezan s vrlo snažnom novom izgradnjom, jer je u Europi tijekom 2025. dodano 65 GW solarnih kapaciteta. Copernicus kao dodatne čimbenike navodi i iznadprosječnu osunčanost u sjeverozapadnoj, srednjoj i istočnoj Europi te manju koncentraciju aerosola u zraku, što je djelomično posljedica strožih pravila o kvaliteti zraka.

Ukupno su obnovljivi izvori u 2025. pokrili 46,4 posto europske potrošnje električne energije. Udio vjetra blago je pao, s 18,4 na 18 posto, ali su fotonapon i vjetar zajedno prvi put proizveli više struje nego europske elektrane na ugljen i plin.