Solarna energija u Hrvatskoj: Kako zaista stojimo?

Hrvatska, zemlja s prosječno preko 2.500 sunčanih sati godišnje, posjeduje značajan potencijal za razvoj solarne energije. Unatoč prirodnim prednostima, razvoj solarnih elektrana u državi suočava se s izazovima. U ovom članku analiziramo trenutnu situaciju, uspoređujemo je s okolnim zemljama i razmatramo buduće perspektive.

Do kraja 2024. godine, Hrvatska je imala više od 26.000 solarnih elektrana priključenih na mrežu, s ukupnim kapacitetom od 872,1 MW. Nedavno je hrvatska premašila granicu od 1000 MW (1 GW) ukupnog kapaciteta što je značajna prekretnica. Ali, unatoč rastu, Hrvatska zaostaje za mnogim europskim državama u pogledu instaliranih kapaciteta po glavi stanovnika, unatoč tome što imamo puno više sunčanih sati od njih, što znači i veću isplativost instalacije. Prema podacima iz 2022., Hrvatska je imala oko 120 W po stanovniku, dok su države poput Nizozemske, Njemačke i Belgije imale višestruko veće vrijednosti. Danas bi ta vrijednost mogla iznositi oko 250 W po stanovniku, no i druge su države posljednjih godina jako napredovale, pa se pozicija Hrvatske nije mnogo promijenila. 

I u usporedbi s većinom susjednih država stojimo lošije. Slovenija s gotovo upola manje stanovnika od Hrvatske je već do kraja 2023. godine premašila 1 GW instaliranog kapaciteta solarnih elektrana, s više od 400 MW dodanih te godine. Time se svrstala među deset zemalja EU s najviše solara po glavi stanovnika. Mađarska, iako ima samo otprilike 2,5 puta više stanovnika od Hrvatske je do kraja 2024. godine imala 7550 MW instaliranog kapaciteta, 8,6 puta više od Hrvatske. Iz solarnih elektrana mađarska je proizvela čak 24,8 posto nacionalne proizvodnje električne energije, što je jedanod najboljih rezultata u EU. 

S druge strane Srbija je do sredine 2024. godine premašila tek 100 MW instaliranog kapaciteta solarnih elektrana, ali uz velike planove za daljnji razvoj i poticaje za obnovljive izvore energije.

Unatoč jasnom napretku, Hrvatska se suočava s nekoliko izazova. Problemi su kašnjenje u donošenju odluka, poput jedinične naknade za priključak na mrežu, koje usporava razvoj solarnih projekata. Također tu je i nedostatak velikih projekata. Dominacija krovnih instalacija ukazuje na potrebu za većim solarnim elektranama koje bi značajnije doprinosile energetskoj neovisnosti. S obzirom na broj sunčanih sati, Hrvatska bi mogla imati znatno veće kapacitete solarne energije.

Hrvatska planira dodatna ulaganja u solarne elektrane. Među velikim projektima su Sunčana elektrana Korlat (99 MW) i Solarna elektrana Promina (189 MW), koje bi trebale biti puštene u pogon do 2026. i 2028. godine. 

Hrvatska ima značajan potencijal za razvoj solarne energije, ali je potrebno prevladati regulatorne prepreke i poticati veće projekte kako bi se taj potencijal u potpunosti iskoristio. Usporedba sa susjednim zemljama pokazuje da je moguće postići znatno veće kapacitete i udjele solarne energije u ukupnoj proizvodnji električne energije. S odgovarajućim politikama i ulaganjima, Hrvatska zbog velikog broja sunčanih sati godišnje može postati lider u regiji u korištenju solarne energije.