Solarna energija 24 sata na dan? Stigla je revolucija koja briše granice dana i noći

Solarna energija je dostupna samo kad sija sunce? Ta tvrdnja više ne vrijedi. Zahvaljujući tehnološkom skoku u skladištenju energije, solarna energija postaje dostupna cijeli dan i noć. Nova studija britanskog think tanka Ember otkriva koliko smo blizu stvarnosti u kojoj solarna energija preuzima primat u globalnom elektroenergetskom miksu.

Solarna energija već godinama prednjači po cijeni proizvodnje, ali ključni problem bio je očit: kada nema sunca, nema ni struje. To se sada rapidno mijenja. Cijena baterijskih sustava pala je u protekloj godini za 40 posto, dok je njihova učinkovitost drastično porasla. Istodobno, nove baterije sve manje ovise o skupim i kontroverznim materijalima poput kobalta i nikla.

„Ovo je prijelomnica energetske tranzicije“, istaknula je Kostantsa Rangelova iz Embera. „Solarna energija 24 sata dnevno više nije san, nego ekonomska realnost. Taj pomak dogodio se u posljednjih 12 mjeseci, solarna energija je sada oslobođena ograničenja.“

Kombinacija fotonaponskih elektrana i velikih baterijskih sustava otvara vrata novom energetskom modelu - 24/365. U praksi to znači da energetski zahtjevni sustavi poput podatkovnih centara ili industrijskih postrojenja mogu dobiti stalnu opskrbu čistom energijom, dok kućanstva i komunalne tvrtke profitiraju od smanjenog pritiska na razvoj mreže.

Studija navodi kako u sunčanim gradovima, poput Las Vegasa, solar može zadovoljiti 95 posto godišnjih potreba, dok je u Johannesburgu ta brojka 97 posto, i to uz cijenu od oko 90 eura po MWh. Za usporedbu, ugljen u prosjeku košta 101 euro, a nuklearna energija 155 eura po MWh. Čak i u oblačnom Birminghamu u Velikoj Britaniji solar može pokriti 62 posto ukupne potrošnje.

U lipnju 2025. solarna energija je po prvi put postala najvažniji izvor struje u EU, s udjelom od 22,1 posto, dok je nuklearna pala na drugo mjesto (21,8 posto). Trinaest članica EU, uključujući Njemačku, Poljsku i Grčku, postavilo je rekorde u proizvodnji.

Njemačka, osim visokog udjela solara, bilježi i pravi boom baterijskih sustava. Trenutno su aktivna 323 velika skladišta ukupne snage 2,35 GW, a u izgradnji je još 440 projekata s dodatnih 4,35 GW. Energetska industrija već govori o nadolazećem „baterijskom tsunamiju“.

Kombinacija pada cijena baterija, rasta učinkovitosti i masovnog širenja solarnih kapaciteta vodi prema svijetu u kojem sunčeva energija više nije ograničena na dnevnu svjetlost. Solarna energija 24 sata na dan prestaje biti fraza i postaje nova energetska paradigma, s golemim posljedicama za gospodarstvo, infrastrukturu i klimatsku politiku.