Solari na svakom krovu mogli bi osigurati većinu svjetske potrošnje energije

Novo istraživanje sa Sveučilišta u Sussexu, objavljeno u časopisu Nature Climate Change, pokazuje da bi pokrivanjem svih pogodnih krovova solarnim panelima mogli osigurati oko dvije trećine globalne potrošnje električne energije, što bi moglo drastično olakšati tranziciju sa fosilnih goriva.

Neiskorišteni potencijal krovova

Studija je analizirala satelitske podatke i utvrdila da bi krovna površina pogodna za postavljanje solarnih panela mogla generirati približno 19.483 teravat-sati (TWh) električne energije godišnje. Za usporedbu, globalna potrošnja električne energije iznosila je 29.664 TWh u 2023. godini, dok je proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva 2024. dosegnula 17.718 TWh. To znači da bi u idealnim uvjetima, bez dodatnog zauzimanja zemljišta, mogli eliminirati fosilne izvore električne energije.

Regionalne prilike i izazovi

Studija ističe kako su određene regije posebno pogodne za ovu inicijativu. Primjerice, Istočna Azija obiluje stambenim fondom uslijed visoke gustoće naseljenosti, dok u Africi – iako je broj zgrada manji – solarni kapacitet ostaje neiskorišten zbog niske penetracije tehnologije. Ovakve regije pokazuju ogroman potencijal za buduće širenje krovne solarne energije.

Dodatne tehnološke optimizacije

Electrek ističe da studija u svom osnovnom scenariju pretpostavlja postavljanje panela u horizontalnom položaju. Međutim, primjenom optimalnih kuteva nagiba ili korištenjem sustava za praćenje položaja sunca, učinkovitost solarnih panela mogla bi se povećati do 39%. Prema tim procjenama, s optimalnom konfiguracijom, potencijal krovnih solarnih sustava mogao bi pokriti čak i 100% trenutne globalne potrošnje električne energije.

Klimatski utjecaj i šira slika

Implementacija krovnih solarnih sustava ne bi samo eliminirala potrebu za fosilnom proizvodnjom električne energije, već bi mogla smanjiti globalne temperature za oko 0,13°C. Iako se taj broj na prvi pogled čini malen, on predstavlja važan korak unutar ograničenja od 1,5°C koje znanstvenici smatraju kritičnim za sprječavanje ozbiljnijih klimatskih promjena. Dodatno, ova strategija ne uključuje potencijal velikih solarnih projekata na neprikladnom zemljištu (npr. u pustinjama), što bi dodatno povećalo ukupni kapacitet proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Ovi podaci, kako ih navodi Electrek, jasno pokazuju da solarna energija ima ogroman potencijal za transformaciju globalnog energetskog sustava. Ključno je da vlade i energetske kompanije prepoznaju priliku i ugrade potrebnu infrastrukturu – od pametnih mreža do sustava za skladištenje energije – kako bi se ostvario ovaj potencijal i postigla potpuna tranzicija s fosilnih goriva.