Šćulac: Stoje projekti vrijedni 2,7 milijardi

 Sudjeluju Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj, HGK, Hrvoje Maras, glavni voditelj financija REGEA-e, Vedran Horvat, izvršni direktor Instituta za političku ekologiju, dr. sc. Sandra Matuhina, vlasnica Ekvilibris savjetovanja i inženjeringa.

- Ne možete razumjeti zašto Hrvatska uz sav potencijal da smo u devetoj godini da je zastoj, da imamo tako mali rast udjela obnovljivih izvora, da se pitamo zašto - istaknula je Marija Šćulac, direktorica Sektora za  industriju i održivi razvoj u HGK. Dodala je da je veliki dio investitora i odustao i otišao iz Hrvatske, ali da imamo i one koji su ostali i razvili velike vjetroelektrane. Ističe da u HGK žele biti podrška i da su vidjeli da ti pojedinačni napori prema institucijama nisu urodili plodom te su prošle godine prvi put te ponovili dokument 'Position paper', iza kojeg su evidentirali sve administrativne prepreke, a prije svega su govorili o velikim projektima te dali prijedloge što kao poslovna zajednica treba napraviti da bi se uklonile.

Ističe spore procese, birokraciju, fragmentiranost. 

- Donesemo zakone, a onda ne i podzakonske propise koji su nužni da bi zakoni bili provedivi. Zašto, nema racionalnog objašnjenja - istaknula je. Kaže da su duge procedure u ishođenju dozvola oko zaštite okoliša. No dodaje i da je optimistična da je Ministarstvo zaštite okoliša izašlo sa prijedlogom akcijskog plana za skraćenje procedura. Imamo operatere sustava, ministarstvo koje bi trebalo povezivati sve dionike i tu je postojala nekoordinacija koja je ključna. Kaže kako su ukazivali tijelo koje bi bilo koordinirano na razini vlade i uključivalo sve dionike i definirali plan kako bi se znalo tko što radi i u kojim rokovima.

- Više od dvije godine nemamo naknadu za priključenje - istaknula je i Šćulac i ponovila kako se radi o vrijednosti otprilike 2,7 milijardi eura projekata koji stoje, ali i o ogromnoj količini energije.

Hrvoje Maras, voditelj financija REGEA-e, istaknuo je da novci nisu problem kad se zna koliko je Europa predvidjela za te projekte. 

- Dosta naših poduzetnika je prepoznalo tu vrijednost - dodaje te ističe da smo bolji od Austrije i Slovenije. Kaže da su poduzetnici prepoznali vrijednost NPOO te da se sve manje natječaja provodi po principu 'najbrži prst' i radi se transformacija na održivije modele financiranja te da je to prihvatljivije. 

- Imamo kroničnu ovisnost o bespovratnim sredstvima i mislim da je to pogubno - dodaje.

Kaže i kako postoji interes financijskog sektora te da moramo više ići prema tržištu.

Vedran Horvat iz Instituta za političku ekologiju rekao je da veliki dio građana podržava zelenu tranziciju, a da s druge strane mjere i politike ne prate tu volju. 

- To je uzorak koji godinama postoji - istaknuo je te dodao i važnost energetskih zajednica, odnosno formata udruživanja građana s ciljem zajedničke proizvodnje energije. Kaže kako je i tu birokracija spora te da uvjeti otežavaju mogućnost osnivanja takvih zajednica. 

- Imamo samo tri takve zajednice registrirane, a moramo biti i samokritični jer ne postoji dovoljan pritisak građana da bi se to mijenjalo - istaknuo je. 

Naglašava i važnost uloge HEP-a kao javnog poduzeća. 

- Mislim da je važno da se promijeni mindset da su građani samo potrošači, već i dionici i da bi trebalo pogurati HEP da napravi puno više, jer imaju i odgovornost u prelasku na obnovljive izvore - kaže. 

Sandra Matuhina iz Ekvilibris savjetovanja i inženjeringa kaže da su građani dosta informirani oko samih EU projekata. 

- Poduzetničke inicijative u fondove nisu na istoj razini kao od države. Otvara se pitanje spremnosti tvrtki na natječaje - rekla je istaknuvši velika sredstva koja se otvaraju. Naglašava kako je pitanja hoće li netko ta sredstva koristiti da firmu spašava ili razvija.

- Prostor za poboljšanje vidim u nizu edukacija na tu temu, ali nedostaje duboko shvaćanje što je projekt i zašto projekt nekome treba. Projekt se stvara iz neke potrebe, poduzetnika, države... Potreba, ideja, ili rješavanje problema. Ako se projekt ne sagleda iz tog dijela, teško dolazi do rezultata na koji svi mogu biti ponosni - rekla je.

- Koliko god mislili da smo prošli jako puno početnih edukacija i informiranja i da puno znamo, mi smo lani radili ispitivanje, gotovo 70 posto ispitanih je reklo da im nedostaju informacije i znanja oko natječaja i korištenja EU Fondova i programa - rekla je Šćulac. Kaže da su razvili uslugu EU financiranje gdje na jednom mjestu prate sve natječaje i pozive koji su završeni, u tijeku ili najavi po ključnim riječima. 

Kao bolnu točku istaknula je mrežnu infrastrukturu, odnosno distribucijski sustav. 

Sektor obnovljivih izvora energije nalazi se na prekretnici, a ključni izazov leži u integraciji obnovljivih izvora u postojeću elektroenergetsku mrežu. Postoje četiri ključna aspekta s kojima se moramo suočiti: kapacitet mreže, starost infrastrukture, dinamika modernizacije i pitanje financiranja – istaknula je Marija Šćulac.

Dodala je da je trenutno preko 4.000 MW kapaciteta obnovljivih izvora već priključeno, više od 3.000 MW ima ugovorene kapacitete, dok 2.700 MW čeka na definiranje cijene priključenja. Iako su ulaganja u modernizaciju povećana, ona su još uvijek nedovoljna za rješavanje postojećih izazova, a predstavljaju tek kap u moru onoga što će biti potrebno za budući razvoj.

Ono što je ključno pitanje jest izgradnja ključne infrastrukture, poput 400 kV dalekovoda, za koji je procijenjeno da treba najmanje 10 godina da postane operativan. To znači da, u idealnim uvjetima, govorimo o dovršetku tek do 2034. godine – prekasno za projekte planirane do 2030. Procjene Nacionalnog energetskog i klimatskog plana govore da je za modernizaciju mreže do 2030. godine potrebno minimalno 2,3 milijarde eura. Postavlja se pitanje – odakle osigurati ta sredstva? – istaknula je Marija Šćulac.

Maras ističe da postoje izvori da se plaćanje uskladi s razvojnim ciljevima i naglasio je da je osim informiranja, ključno savjetovanje u projektima. 

Na pitanje o optimalnoj veličini energetske zajednice, Horvat je rekao da nema, ali da je dovoljno desetak građana te da može rasti i do više tisuća građana, ali da je bitno da je kompatibilna s nekim teritorijem. Dodaje da je važno da imamo što više zajednica.