Povijesni trenutak: Kina probila granicu od 1 teravata solarne energije, to je kao 1500 Nuklearnih elektrana Krško!

Kina je postala prva zemlja na svijetu koja je premašila 1 teravat instalirane solarne snage, čime je označila povijesni trenutak u svojoj energetskoj tranziciji. Do kraja svibnja 2025., ukupni fotonaponski kapacitet iznosio je 1,08 teravata, odnosno 1.080 gigavata, objavila je Nacionalna energetska administracija (NEA). Riječ je o skoku od gotovo 57 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a sunce se tako definitivno potvrdilo kao motor kineskog energetskog rasta.

Da bi se shvatila veličina tog podatka, dovoljno je usporediti ga s poznatim regionalnim postrojenjima. Nuklearna elektrana Krško, koju zajednički koriste Hrvatska i Slovenija, ima instaliranu snagu od oko 700 megavata (0,7 GW). To znači da bi za istu snagu koju je kina instalirala isključivo uz pomoć solarnih elektrana trebalo više od 1500 reaktora nukelarne elektrane Krško. 

Ukupni proizvodni kapacitet električne energije u Kini do kraja svibnja dosegnuo je 3,61 teravata, što je porast od 18,8 posto u odnosu na godinu ranije. No, upravo je solarna energija zabilježila najbržu ekspanziju, i to zahvaljujući povijesno rekordnim instalacijama u prva četiri mjeseca godine. Samo u svibnju Kina je instalirala gotovo 93 gigavata novih kapaciteta, što je dvostruko više nego u travnju i najveća mjesečna brojka ikada zabilježena. Za ilustraciju, TE Plomin 2, trenutno najjača termoelektrana na plin u Hrvatskoj, ima snagu od oko 210 megavata. Kina je dakle samo u svibnju instalirala solarnih kapaciteta ukupne snage 440 elektrana Plomin 2.

Glavni razlog ovog solarnog buma leži u nizu povoljnih državnih mjera. Kina je posljednjih godina snažno podržavala razvoj distribuirane proizvodnje, olakšala sudjelovanje obnovljivih izvora na tržištu električne energije i poticala lokalne vlasti na ubrzanu provedbu projekata. Analitičari ističu kako su upravo očekivanja o mogućim promjenama politika u drugoj polovici godine dovela do prave utrke za postavljanje sustava prije novih pravila.

Put do ovih brojki započeo je prije 15 godina, kad je 2010. lansiran tzv. "Zlatni sunčev program", prvi veliki državni poticaj za razvoj distribuiranih solarnih sustava. Nakon trgovinskih tenzija sa Sjedinjenim Državama i Europom 2011. i 2012., kineske vlasti su se okrenule domaćem tržištu, a masovna izgradnja solarnih elektrana na sjeverozapadu zemlje ubrzala je rast na čak 10 GW do sredine 2013. godine. Uslijedio je program „top-runner“, koji je dodatno ubrzao tržište promoviranjem tehnoloških inovacija i učinkovitosti. Do sredine 2017. Kina je premašila 100 gigavata. Osam godina kasnije, zemlja doseže 1 teravat, razinu koju nijedna druga država nije niti približno dostigla.

Ipak, analitičari upozoravaju da bi se dosadašnji rast mogao značajno usporiti. Očekuje se da će drugi dio 2025. godine donijeti pad potražnje jer istječe učinak postojećih poticaja, a tržište ulazi u fazu stabilizacije. Više neovisnih istraživačkih kuća već je objavilo oprezne prognoze, navodeći kako je trenutna razina gradnje teško održiva bez dodatne institucionalne podrške.