Pokrovac: Imamo projekte od 2600 MW koji stoje, to je kao nekoliko Peljeških mostova

Na panelu Budućnost solarne energije istražujemo aktualne trendove i buduće perspektive solarne energije. Govorimo o tehnološkim inovacijama, financijskim modelima i političkim okvirima koji podržavaju rast solarne energije. A u raspravi sudjeluju Maja Pokrovac, direktorica OIEH, Kamilo Vrana, suosnivač i prokurist EnergoVizija d.d., Denis Čamber, direktor KONČAR – Obnovljivih izvora, Kristian Stipanović, voditelj Future Energy Homea (FEH) i eMobilnosti u E.ON Hrvatska.

Denis Čamber, direktor Končar - Obnovljivih izvora je rekao kako u uvodu kako stoji pri tome da da do 2030. možemo napraviti puno, ali se puno mora promijeniti da ne izgubimo zadnje dvije godine u nepovrat.

- S obzirom na zakonska mijenjanja, čekanja određenih brojki, energetska odobrenja, smatram da se u zadnje dvije godine malo toga radilo,- rekao je u uvodu Denis Čamber, direktor Končar - Obnovljivih izvora na pitanje što je potrebno da završimo kao energetski lider.

Maja Pokrovac iz udruženja OIEH upozorila je na problem da ne možemo skladištiti svu obnovljivu energiju koju proizvedemo, ali i na brojne administrativne teškoće.

- Već danas imate projekte za koje su istekle dozvole, od 9. mjeseca 2024. imate projekte kojima su istekle dozvole. Danas imamo 2600 MW koji stoje i ne mogu se realizirati, to vam je par Peljeških mostova. Privatni sektor, uvijek je percipiran kao koruptivan i muljator. A cijela Europa kaže da se zelena tranzicija ne može odraditi bez privatnog sektora. Tu govorimo i o nekom obliku patriotizma, gdje se dogodilo da nam nije stalo da ne moramo uvoziti energiju - upozorila je Maja Pokrovac iz OIEH.

Govoreći o skladištenju energije, Kamilo Vrana, suosnivač Energovizije istaknuo je:

- Kad pogledamo širu sliku, Sunce je ultimativni izvor energije, fotonaponske elektrane su različite jer koriste direktno tu energiju sunca. Nekakva teorijska granica je preko 40 posto, problem s energijom sunca je što je možemo koristiti kad je imamo.Tehnologija omogućuje da sve efikasnije i ekološki prihvatljivije direktno koristimo tu energiju sunca. Ima puno drugih tehnologija, imamo različitih alternativa. Danas su ogromni napori u napredak tih tehnologija, ne dvojim da će doći do baterija savršenih karakteristika i ekološki prihvatljivih - istaknuo je. 

- Kupce gledamo dugoročno, u energetskoj tranziciji ima puno pitanja. On to osjeća isto kao izazov, zna da su pred njim investicije, zato gledamo dugoročno na kupca, prvi korak je solarna elektrana, drugi možda električno vozilo. Njega zanima  kako će to sve svladati,  mi tu imamo zadaću da to optimiziramo za kupca i ponudimo rješenje koje za njega optimalno funkconira. Kad se odlučim promijeniti grijanje, koristim svoju struju. To je prvi korak, drugi je da na kupca gledamo kao jedinicu unutar novog sustava - rekao je Kristian Stipanović, voditelj Future Energy Homea (FEH) i eMobilnosti u E.ON Hrvatska o konceptu 'future energy homea'. 

Na pitanje oko infrastrukture i što je sa ljudima u zgradama, rekao je da treba postojati infrastruktura, da ni ljudi s običnim vozilima ne pune auto ispred zgrade, već idu tamo gdje se puni. 

Konkurentnost Europe zbog klimatskih propisa

Govoreći o problemima konkurentnosti zbog klimatskih propisa Čamber je istaknuo da nekad igramo nefer igru, ako mi jedini poštujemo sve te propise.

- Na kraju ispada da Europa plaća puno toga. Kad ste me pitali kako se mi kao proizvođač nosimo, dobro se nosimo. Uspijevamo prenamijeniti svoje proizvode i prilagoditi ih  novim uvjetima. Takvi su, uzimajući u obzir novu regulativu, puno skuplji. Sve se svodi na taj dio da Europa prva u tome i netko to mora platiti. Vrijeme će pokazati je li ostatak svijeta bio u pravu i čekao ili je trebao djelovati odmah s Europom - istaknuo je.

Pokrovac je dodala i da Amerika jako puno inovira u segmentu skladištenja.

Zašto uz sve prednosti nema više potrošača Kristian Stipanović, Kristian Stipanović, voditelj Future Energy Homea (FEH) i eMobilnosti u E.ON Hrvatska, rekao je kako je Hrvatska na početku tog rasta.

- Taj bum koji smo doživjeli je u zadnje dvije godine. Bitno da se to nastavi i još ubrza. Ako čitamo studije, i potencijal u Hrvatskoj, mi smo u mogućnosti do 2030. instalirati 7 GW kapaciteta. Zašto nismo na toj razini? Moramo biti brži da bi bili brži, što se tiče procesa priključaka, odobravanja, pristupa za Fond, investicijske predvidivosti. Moraju biti jasna pravila. Predvidivost je nešto što fali, a s druge strane moramo nastaviti i educirati ljude i doprinijeti prihvatljivosti obnovljivih izvora - istaknuo je Stipanović.

Govoreći o konceptima malih elektrana, Vrana je istaknuo da su ograničenje u provedbi kapaciteti firmi za instalaciju i da će to biti ograničenje koje ćemo jako osjetiti. Stipanović iz E.ON Hrvatska je dodao da su oni spremni biti brzi za kupca, ali da svi moraju biti brži.

Pokrovac je u nastavku diskusije dodala da imamo najveći porast na krovovima, jer to Fond sufinancira, a građani imaju jeftiniju energiju. Naglasila je da druge zemlje pomažu i gospodarstvo da ima nižu cijenu energije da bude konkurentnije.

Govoreći o odabiru između vjetra i solara, Vrana je istaknuo da nam treba oboje, a Čamber je istaknuo kako vjetroelektrane jače rade zimi, a da postoji i faktor istovremenosti jer se one ne poklapaju previše.

- Sa istim instaliranim snagama možete puno dobiti - istaknuo je.

Hoće li solarna energija i obnovljivi izvori postati vodeći izvor energije?

- Napredak je nemoguće zaustaviti, to će se desiti. Možemo generalizirati, jesmo li preambiciozni, napredak inovacija ne može biti preambiciozan. Voljela bih da se Hrvatska jednom može uspoređivati s Njemačkom. Pogledajte kako nas regija šiba. Odakle ćemo mi jednog dana uvoziti energiju, to će biti pitanje. Obnovljivi izvori će apsolutno prednjačiti, ali održivost nema cijenu. Suludo je razmišljati da bi gradili nuklearku, zašto se ne bi oslanjali na svoje izvore. To je logično razmišljanje,  koristi što imamo.  Gledajte sjever što radi - poručila je Pokrovac. 

Čamber je istaknuo kako je put zacrtan i da je samo pitanje kad ćemo dostići 100 posto proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

- Svi ćemo se morati prilagoditi, to su problemi koje susrećemo po tom putu, mreža, kapaciteti mreže, kako riješiti skladištenje energije. Sve će se to raditi i popravljati dok ne dođemo do tih 100 posto. Ja nisam protiv nuklearnih elektrana, istina je da je proces dug i skup i mogu se složiti s time da ako imaš resurs da ne trebaš uvoziti. Ali one su iznimno niskog ugljičnog otiska- dodao je. 

Spomenuta je i nuklearna energija, a Stipanović je na to pitanje dodao da nam  nije potrebna kad imamo ovakve potencijale za obnovljivu energiju u Hrvatskoj. Govoreći o ideji gradnje drugog bloka NE Krško, Vrana je rekao kako misli da su u Sloveniji suzdržani oko te ideje, a da kad se uzmu u obzir troškovi i rizici, kako je on pobornik pristupa da obnovljive izvore energije treba iskoristiti i da nam nuklearna elektrana nije potrebna.