Od pruga do alpskih vrhova: Gdje Švicarci planiraju postavljati solare?

Švicarska želi napraviti ogroman iskorak u proizvodnji solarne energije. Do 2050. godine čak 60% potreba za električnom energijom trebale bi pokrivati fotonaponske elektrane i drugi obnovljivi izvori. Iako je prošle godine iz sunca dobila 7,5% svoje električne energije – više od svjetskog prosjeka – ta brojka još uvijek zaostaje za liderima poput Njemačke, Italije ili Austrije.

Da bi došla do cilja, Švicarska će morati učetverostručiti sadašnje kapacitete za solarnu energiju. Krovovi i fasade zgrada još nude najveći potencijal, ali sve više pažnje privlače i nekonvencionalne lokacije – od željezničkih pruga i planinskih pašnjaka do jezera i autocesta.

Solarna energija na tračnicama

Startup Sun-Ways iz Neuchâtela postao je globalna vijest kada je postavio prve uklonjive solarne panele između tračnica u Buttesu. Uređaji su dizajnirani tako da ne ometaju promet i lako se mogu ukloniti zbog održavanja. Pilot-projekt traje tri godine i trebao bi pokazati koliko je ova ideja održiva.

Osnivač Sun-Waysa, Joseph Scuderi, smatra da bi se polovica svjetskih željezničkih pruga mogla pretvoriti u solarne izvore energije. U Švicarskoj, kaže, potencijal na tračnicama iznosi oko 2% ukupne potrošnje električne energije.

Još jedna švicarska tvrtka, Bankset Energy iz Ženeve, razvija sustave za postavljanje solarnih panela direktno na željezničke pragove. Tehnologija je još uvijek u fazi koncepta, no izaziva interes u Francuskoj, Njemačkoj, pa i u Aziji.

Sunce na vrhovima Alpa

Planinski solarni parkovi sve su važniji u švicarskim planovima, posebice zato što tijekom zime proizvode više energije nego ravničarski sustavi. SedrunSolar, koji se gradi na 2.200 metara nadmorske visine u kantonu Graubünden, trebao bi opskrbljivati 6.500 kućanstava.

U planu je oko 30 sličnih velikih projekata u sklopu državnog programa “Solar Express”, a solarne ploče već se postavljaju i na infrastrukturu poput brana. Najviša solarna elektrana u Europi nalazi se upravo u Švicarskoj – na brani Muttsee na 2.500 metara visine.

Ipak, ekološke organizacije upozoravaju na moguću štetu po bioraznolikost i pejzaž. Istraživači s EPFL-a ističu da se razvoj može pomiriti s prirodom – uz uvjet da se prioritet daju već korištenim površinama, poput onih za zimske sportove.

Solarni paneli uz autoceste

Zvučne barijere i druga neiskorištena područja uz švicarske autoceste sve se češće spominju kao vrijedni solarni resursi. U tijeku su studije izvedivosti, primjerice u kantonima Fribourg i Aargau, a slični projekti testiraju se i u Italiji i Njemačkoj.

Neki koncepti uključuju i metalne nadstrešnice iznad autocesta, što bi moglo povećati sigurnost prometa smanjujući nezgode uzrokovane kišom. No, takvi sustavi su znatno skuplji i tehnički zahtjevniji, osobito zbog strogih sigurnosnih regulacija.

Agrosolarna rješenja: između hrane i energije

U Švicarskoj je još uvijek zabranjeno postavljanje solarnih panela na velike poljoprivredne površine, no iznimke postoje za nasade koji zahtijevaju zaštitu od sunca i tuče – poput malina i rajčica.

Tvrtka Insolight razvila je prozirne solarne panele koji propusnim spektrom reguliraju svjetlo i toplinu, optimizirajući uvjete za rast biljaka. Drugi švicarski inovator, Voltiris, koristi specijalne filtre za iskorištavanje dijela svjetlosti koja nije potrebna biljkama, usmjeravajući je na solarne panele.

Prema istraživanju ZHAW-a, solarni paneli na samo 1% švicarskog poljoprivrednog zemljišta mogli bi osigurati 10% potrebne električne energije. No, Udruga švicarskih farmera upozorava da se mora izbjeći smanjenje površina za proizvodnju hrane.

Plutajuće elektrane na jezerima

Jedna od najneobičnijih solarnih inicijativa dolazi s jezera Toules, gdje je 2019. godine postavljena prva plutajuća solarna elektrana na velikoj nadmorskoj visini. Iako je u prve tri godine proizvela manje struje od očekivanog, najavljena je njezina nadogradnja do 2030. godine.

Plutajući paneli, osobito na akumulacijskim jezerima, nude rješenje koje ne ugrožava ni gradnju ni poljoprivredu. Ipak, u Švicarskoj se njihova primjena mora uskladiti s drugim funkcijama jezera – od plovidbe do turizma.

Ambiciozni planovi Švicarske pokazuju kako tranzicija na čistu energiju nije nužno ograničena klasičnim rješenjima. No, kao i u svim zemljama s ograničenim prostorom i jakim ekološkim standardima, budućnost solarne energije ovisit će o ravnoteži između tehnologije, prirode i društvenog konsenzusa. "Ključno je razvijati inovacije koje ne potiskuju druge vrijednosti – od hrane do prirode. To nije pitanje kompromisa, nego pametnog suživota," ističu znanstvenici s EPFL-a.