OIEH i europska udruženja: Hrvatska blokira tri milijarde eura ulaganja u obnovljive izvore

Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), zajedno s europskim udruženjima SolarPower Europe i WindEurope, uputili su zajedničko pismo Europskoj komisiji u kojem upozoravaju na ozbiljnu krizu u hrvatskom energetskom sektoru. Kako poručuju, dok Vlada RH postupno ukida subvencije za cijene električne energije građanima i poduzetnicima, razvoj obnovljivih izvora, jedinog trajnog rješenja za niže račune i smanjenje uvoza, potpuno je zaustavljen.

Udruženja ističu da je Hrvatska već podvrgnuta postupku zbog povrede prava EU zbog kašnjenja u provedbi Direktiva o OIE ciljevima (RED II i RED III), koje, kako navode, nisu tek propis na papiru, već ključni mehanizam za osiguravanje energetske sigurnosti i neovisnosti, od strateškog interesa za zemlju i njezine građane.

Potpisnici pisma pozivaju Europsku komisiju da iskoristi sve instrumente i zatraži od Vlade RH hitne mjere: donošenje naknade za priključenje od 0 €/kW, otvaranje tržišta uravnoteženja za OIE te uključivanje elektrifikacije i skladištenja energije u nacionalne planove. Upozoravaju kako je trenutačno blokirano čak 60 projekata ukupne snage 3,5 GW – solarnih, vjetroelektrana, geotermalnih te baterijskih sustava – vrijednih više od tri milijarde eura. Za njih je državi već uplaćeno 25 milijuna eura kroz energetska odobrenja, prvi u nizu plaćenih dokumenata koji zbog blokade počinju istjecati krajem godine. Time, upozoravaju, projekti nepovratno gube sredstva, a lokalne zajednice značajne prihode od realizacije OIE projekata. Istodobno se propušta prilika da domaća industrija s proizvođačima obnovljive energije sklapa dugoročne ugovore o kupnji energije, kojima bi osigurala povoljnije uvjete i povećala konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu.

Naknada za priključenje – glavna kočnica ulaganjima

Udruženja naglašavaju da je razvoj novih projekata većih od 10 MW zaustavljen još od 2022. godine jer HERA nije odredila naknadu za priključenje na prijenosnu mrežu. Umjesto toga, HOPS pokušava troškove modernizacije mreže, planirane prije deset godina i nevezane za nove projekte, prebaciti na OIE projekte. Time projekti poskupljuju za 30 do 40 posto i postaju neisplativi.

Kako poručuju, takav model financiranja mreže nije u skladu s europskom praksom – u 80 posto država članica EU troškovi se pokrivaju iz EU fondova i državnog proračuna, a ne od proizvođača. Ministar gospodarstva još je u ožujku najavio naknadu od 0 €/kW i fleksibilne ugovore za ulaganja u baterijska skladišta, ali to obećanje, kažu, još uvijek nije ispunjeno. Ako se ništa ne poduzme, čak 2,5 GW projekata bit će napušteno već idući tjedan kada investitori prime rješenje HOPS-a, što bi značilo povlačenje tvrtki s hrvatskog tržišta i gubitak višemilijunskih investicija koje bi trajno smanjile cijenu energije.

Nefunkcionalno tržište uravnoteženja i propuštena elektrifikacija

Udruženja upozoravaju i na nefunkcionalno tržište uravnoteženja u Hrvatskoj. HEP Proizvodnja, podružnica državnog HEP-a, u praksi je jedini pružatelj usluga uravnoteženja, dok je HOPS – koji bi trebao osigurati tržišnu nabavu – također u vlasništvu HEP-a. Takva situacija, tvrde, stvara očiti sukob interesa i narušava tržišno natjecanje.

Iako su solarne i vjetroelektrane tehnički sposobne pružati te usluge, njima se onemogućava sudjelovanje, zbog čega HOPS često aktivira iznimno skupe usluge po maksimalnim cijenama – čak i u satima kada je proizvodnja iz OIE visoka. To, upozoravaju, predstavlja povredu europskog načela prema kojem usluge uravnoteženja moraju odražavati stvarne troškove operatora mreže.

Osim toga, Hrvatska, kako ističu, nema ozbiljan plan elektrifikacije. U 2022. udio obnovljive energije u prometu bio je tek 2,4 posto, od čega svega 0,2 posto električne energije iz OIE, dok je cilj do 2030. svega 5,8 posto – višestruko manje od europskih ambicija. Elektrifikacija željeznice, koja bi mogla značajno smanjiti emisije i ubrzati tranziciju, također ostaje neiskorišten potencijal.

Udruženja jasno poručuju: bez hitne deblokade OIE projekata Hrvatska će izgubiti investicije, povećati uvoz fosilne energije, koji već sada prelazi 25 posto, te promašiti europski i vlastiti cilj da do 2030. najmanje 42,5 posto potrošnje energije dolazi iz obnovljivih izvora.