Novi kineski rekord: Skladišta energije su premašila 100 gigavata

Kinesko tržište skladištenja energije doživljava pravu ekspanziju. Prema podacima China Energy Storage Alliance (CNESA), objavljenima na „Western Energy Storage Forumu“ u Hohhotu, ukupno instalirana snaga skladišta u državi do kraja lipnja 2025. narasla je na impresivnih 164,3 gigavata. Posebno se ističe podatak da je prvi put u povijesti snaga novih spremnika koji ne uključuju tradicionalne hidroakumulacije premašila granicu od 100 gigavata, dosegnuvši 101,3 gigavata, što je čak 110 posto više nego godinu prije.

Trend pokazuje snažan pomak u tehnologiji. Dok su klasične hidroelektrane s akumulacijom prije samo pet godina činile gotovo 90 posto instaliranih kapaciteta, danas im udio iznosi tek 37 posto. Nasuprot tome, litij-ionski spremnici sada drže gotovo 60 posto tržišta, čime postaju okosnica kineske energetske tranzicije.

Rast je posebno ubrzan u prvoj polovici 2025. kada su obnovljivi izvori dodali 23 gigavata snage i 56 gigavatsati kapaciteta, skok od 68 posto u odnosu na prethodnu godinu. Samo u svibnju, neposredno prije roka za priključenje na mrežu, instalirano je više od 10 gigavata novih kapaciteta, što je povećanje od preko 500 posto u odnosu na isti mjesec 2024. godine.

U ovom sektoru dominiraju kineski proizvođači baterija. CATL je i dalje daleko najveći s isporukama većim od 50 gigavatsati, ali konkurenti poput BYD-a, CALB-a i Ganfeng Li Energyja brzo smanjuju razliku. Ukupno je u prvoj polovici godine iz kineskih tvornica izašlo 233,6 gigavatsati baterijskih ćelija, ne računajući specijalizirane sustave za podatkovne centre i bazne stanice.

Analiza CNESA-e otkriva i snažnu centralizaciju nabave. U prvih šest mjeseci 2025. ugovoreno je 86,2 gigavata novih sustava, pri čemu je gotovo 70 posto narudžbi došlo putem državnih ili grupnih nabava. Padale su i cijene: prosječna cijena 0,5C sustava pala je na oko 553 juana (oko 66 eura) po kilovatsatu, dok su 0,25C sustavi zabilježili još dramatičniji pad od 69 posto.

Prema projekcijama, Kina bi do 2030. mogla dobiti između 236 i 291 gigavata novih spremnika, ovisno o razvoju tržišta i politici poticaja. Ključ uspjeha, zaključuje CNESA, leži u razvoju tržišnih mehanizama, procjeni kapaciteta i širenju primjene, od virtualnih elektrana do golemih solarnih i vjetroenergetskih baza u pustinjama.