Novi izazov: Solarna industrija mogla bi trošiti 41 posto svjetskog srebra do 2030.

Novo istraživanje belgijskih i francuskih znanstvenika otvara zabrinjavajuću perspektivu: globalna industrija fotonaponskih sustava mogla bi do 2030. godine trošiti čak 41 posto svjetske opskrbe srebrom. Procjenjuje se da bi samo solarni sektor tada mogao trebati između 10.000 i 14.000 tona godišnje, dok je ukupna ponuda procijenjena na 34.000 tona. Drugim riječima, ako se ništa ne promijeni, moglo bi doći do ozbiljnih nestašica.

Analizu su proveli istraživači s Sveučilišta u Gentu i francuskog Engie Laboreleca. Fokusirali su se na tehnološki razvoj solarnih ćelija i pokazali da upravo nove generacije, poput TOPCon i heterospojnica (HJT), povećavaju potrošnju srebra. Dok su starije PERC ćelije bile manje zahtjevne, prijelaz na naprednije dizajne donosi i novu vrstu izazova.

Znanstvenici su razvili više scenarija, od umjerenog rasta proizvodnje do ubrzanog, u kojem globalna proizvodnja solarnih panela do 2030. doseže 1,3 teravata godišnje. Rezultati su jasni: u svim varijantama fotonaponska industrija postaje ključni potrošač srebra, a u najintenzivnijim scenarijima njezin udio u globalnoj potražnji raste na 41 posto. Istodobno, ukupna svjetska potražnja za srebrom mogla bi dosegnuti i više od 50.000 tona godišnje, gotovo 20.000 tona iznad predviđene ponude.

Takav jaz otvara ozbiljna pitanja. Fotonaponska industrija već je napravila velike korake u smanjenju potrošnje srebra u posljednjem desetljeću, no sada se traži nastavak i ubrzanje tog procesa. Prema autorici studije, Vittoriji Cattaneo, rješenja moraju uključivati daljnje smanjenje sadržaja srebra u ćelijama i razvoj alternativa koje ne zahtijevaju radikalne promjene u proizvodnim linijama. Jednako važna postaje i reciklaža, koja bi mogla ublažiti pritisak na opskrbu.

Fotonaponska energija je ključna za dekarbonizaciju, no njezin uspjeh sve će više ovisiti o tome hoće li industrija pronaći način da troši manje srebra ili ga zamijeni dostupnijim materijalima.