Neboderi kao golemi baterijski sustavi: Je li gravitacija novo rješenje za skladištenje energije?

Kanadski istraživači s University of Waterloo predložili su inovativan način pohrane obnovljive energije, korištenjem gravitacije unutar nebodera. Ideja je jednostavna, ali genijalna: višak električne energije iz solarnih fasada i malih vjetroturbina koristi se za podizanje teških blokova u okomitim oknima zgrade, dok se njihovim spuštanjem kasnije stvara električna energija putem generatora.

Sustav funkcionira poput dizala, pogone ga užad, zupčanici i motor-generator. Riječ je o takozvanoj gravity energy storage tehnologiji, koja bi u kombinaciji s fotonaponskim panelima, vjetroturbinama i litij-ionskim baterijama mogla značajno smanjiti ovisnost zgrada o elektroenergetskoj mreži.

Modeliranje provedeno na 625 različitih tipova zgrada pokazalo je da hibridni sustav može postići trošak energije između 0,051 i 0,111 dolara po kilovatsatu, što je konkurentno u usporedbi s današnjim tržišnim cijenama struje. Usto, povrat investicije procjenjuje se na razdoblje između devet i sedamnaest godina.

Sustav bi bio posebno učinkovit u visokim zgradama s velikim korisnim površinama, jer veća visina i masa omogućuju veću količinu pohranjene energije. No, kako upozoravaju istraživači, pred tehnologijom su i ozbiljni izazovi: visoki početni troškovi, tehnička složenost i potreba za dokazivanjem pouzdanosti u dugotrajnom radu.

Primjeri iz prakse već postoje. Tvrtka Gravitricity u škotskom Leith Harbouru izgradila je 15-metarski prototip snage 250 kW s dvama visećim utezima od po 25 tona, a u razvoju su i projekti od 4 i 8 MW. No, unatoč ohrabrujućim rezultatima, komercijalna zrelost tehnologije očekuje se tek krajem ovog desetljeća, nakon što se prikupe višegodišnji podaci o pouzdanosti i troškovima rada.

Ako se pokaže uspješnom, gravitacijska pohrana mogla bi postati novi stup održivih gradova.