Kineski solarni rast je usporio prvi puta nakon 2019.

Kinesko tržište solarne energije ušlo je u razdoblje snažnog usporavanja. Nakon višegodišnjeg rekordnog rasta, u 2026. očekuje se prvi godišnji pad novih fotonaponskih kapaciteta još od 2019. godine. Kinesko udruženje fotonaponske industrije CPIA ipak tvrdi da nije riječ o prekidu dugoročnog razvoja, nego o povratku na održiviju razinu nakon prošlogodišnjeg izvanrednog buma.

U prvih šest mjeseci 2026. Kina je priključila 72,07 GW novih solarnih elektrana, oko 66 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, kada je ugrađeno čak 212,21 GW. Usporedba je ipak donekle iskrivljena jer su investitori tijekom prve polovice 2025. ubrzavali dovršetak projekata kako bi ih priključili prije uvođenja novog tržišnog sustava određivanja cijena električne energije iz obnovljivih izvora.

Predstavnici CPIA-e naglašavaju da je ovogodišnja izgradnja i dalje veća od prosjeka zabilježenog u prvim polovicama godina od 2021. do 2024. Instalacije su također ravnomjernije raspoređene tijekom godine, za razliku od ranijih naglih skokova neposredno prije promjena subvencija i propisa.

Za cijelu 2026. Kina očekuje između 180 i 240 GW novih fotonaponskih kapaciteta. Prošle godine ugrađeno je približno 315 GW, pa bi čak i ostvarenje optimističnijeg scenarija značilo prvi godišnji pad u sedam godina. I to vrlo velik. 

Usporavanje potražnje snažno je pogodilo i proizvodnju. U prvom polugodištu proizvedeno je 538.000 tona polisilicija, 9,8 posto manje nego godinu ranije. Proizvodnja silicijskih pločica pala je 7,3 posto, solarnih ćelija 21,9 posto, a modula čak 35,1 posto, na 201,3 GW.

Istodobno su cijene nastavile padati. Polisilicij je početkom srpnja bio 42,3 posto jeftiniji nego početkom godine, dok su cijene pločica i ćelija pale gotovo 30 posto. Cijene modula blago su porasle, dijelom zbog promjena kineskih pravila o povratu poreza pri izvozu. Izvoz zasad ublažava pad domaće potražnje. Vrijednost kineskog izvoza pločica, ćelija i modula u prvih šest mjeseci porasla je 24,3 posto, na 17,18 milijardi dolara. Posebno raste izvoz ćelija, dok Afrika postaje sve važnije tržište za kineske proizvođače.

CPIA očekuje da će i globalna izgradnja solarnih elektrana ove godine pasti osam posto, na 612 GW. Kao razlozi navode se promjene kineske politike, zagušene elektroenergetske mreže, ograničavanje proizvodnje i sve češće negativne cijene električne energije. Novi rast očekuje se od 2027., a do 2030. godišnje instalacije mogle bi dosegnuti oko 864 GW.