Kina planira jedinstvenu zelenu megaelektranu, no projekt je pun kontroverzi

Već smo izvještavali o planiranoj izgradnji najveće hidroelektrane na svijetu u Tibetu, no ubrzo nakon što je ovaj projket objavljen u javnosti, uslijedile su oštre kritike. U teoriji, uvjeti za ovo novo "kinesko čudo" su idealni. U moćnim planinama Tibeta, Yarlung Tsangpo teče kroz najdublji klanac na Zemlji. Tamo, u području koje je uglavnom izolirano od civilizacije, rijeka se spušta za čak 2000 metara nadmorske visine unutar 50 kilometara. Jasno je da Kina želi iskoristiti taj ogromni potencija, no pritom se malo govori o šteti koja bi bila napravljena okolišu. Tim više što je ovo područje već godinama ozbiljan kandidat da odbije status nacionalnog parka. 

Sada bi ogromna hidroelektrana trebala ukrotiti "neukrotivu" snagu rijeke za dobivanje električne energije jer je hidroenergetski plan prevladao nad onim za nacionalni park. Vlada u Pekingu dala je odobrenje za izgradnju hidroelektrane, izvijestila je prošlog tjedna državna novinska agencija Xinhua.

Dimenzije projekta su divovske. Prema procjenama državne građevinske tvrtke Power China, elektrana bi godišnje mogla proizvoditi 300 milijardi kilovatsati električne energije. Za usporedbu, to je oko 15 puta više od godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj ili dovoljno da električnom energijom opskrbi gotovo dvije trećine Njemačke. Kada bude dovršena, bit će to uvjerljivo najveća elektrana na svijetu. Kineska elektrana Tri klanca na rijeci Yangtze u provinciji Hubei, trenutačno je najveća svjetska hidroelektrana, no s 88 milijardi kilovat sati ne može isporučiti ni trećinu energije koja bi se trebala proizvoditi u novoj elektrani. 

Kina također treba energiju. Unatoč ogromnom rastu solarnog kapaciteta u ovoj državi, potrošnja ugljena u Kini porasla je na rekordnu razinu ove godine, prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA). Teška industrija i privatna kućanstva troše više energije nego ikad prije, uz brzi rast e-mobilnosti i umjetne inteligencije gladne energije, posebno u Kini. Klimatski neutralna energija vode u velikim količinama mogla bi istisnuti prljavi ugljen iz energetskog sustava i nadopuniti brzo širenje obnovljivih izvora energije.

Ali izazovi su ogromni. Kraj je toliko siromašan da je prva asfaltirana cesta završena tek 2013. godine. Utjecaj na prirodu i ekosustav bio bi ogroman. I slično kao kod izgradnje elektrane Tri klanca, ljudi bi vjerojatno morali biti preseljeni. Oko 15.000 ljudi živi u okrugu Medong, gdje bi se elektrana jednog dana trebala nalaziti. O troškovima također još nema informacija. Hongkonške novine "South China Morning Post" izvještavaju o predviđanjima u iznosu od 135 milijardi eura, stotinu milijardi više nego što je koštala izgradnja elektrane Tri klanca, koja je dovršena 2006. godine.

Vladi u Pekingu prijete dodatne nevolje iz inozemstva. Elektrana bi se trebala graditi neposredno na granici s Indijom. Yarlung Tsingpo teče nekoliko kilometara nizvodno u indijsku pokrajinu Arunachal Pradesh i tamo se naziva Brahmaputra. Kasnije ova rijeka teče preko glavnog grada Bangladeša Dhake u Ganges, a odatle u Indijski ocean.

Stoga postoji velika zabrinutost u Indiji i Bangladešu. Susjedi strahuju da bi Kina mogla dvije zemlje lišiti hitno potrebne vode, o kojoj ovise stotine milijuna ljudi nizvodno. Brahmaputra se smatra jednim od najvažnijih izvora pitke vode i poljoprivrednog navodnjavanja u Aruchanal Pradeshu.

Brana bi Kini također dala priliku da ispusti velike količine vode odjednom i izazove poplave u Indiji. Time bi Kina u rukama imala još jednu veliku prijetnju za Indiju jer dvije divovske države već desetljećima vode različite granične sporove, uključujući oko Arunachal Pradesha. Indijski mediji stoga javljaju da vlada u New Delhiju razmišlja o izgradnji vlastitih hidroelektrana koje bi bile nizvodno od kineske megaelektrane.