Čista energija prvi put zadovoljila sav rast svjetske potražnje za strujom

Energetski izvori s niskim emisijama prvi su put prošle godine zadovoljili svu novu globalnu potražnju za električnom energijom, ne ostavljajući prostor za rast fosilnih goriva, utvrdio je energetski think-tank Ember. Ovaj povijesni trenutak, potaknut rekordnim porastom solarne energije i vjetroelektrana, signalizira početak nove ere u kojoj se očekuje pad emisija u energetskom sektoru.

Solarna energija predvodi povijesni preokret

Solarna energija predvodila je promjene, zadovoljivši tri četvrtine od 849 TWh nove potražnje. Energija vjetra pokrila je gotovo sav ostatak, što znači da su ova dva izvora zajedno ispunila 99 posto rasta potražnje.

Svi izvori s niskim emisijama, koji uključuju i biogoriva, hidroelektrane i nuklearnu energiju, osigurali su rekordnih 42,6 posto od ukupno 31.779 TWh električne energije koju je svijet potrošio 2025. godine. Fosilna goriva i dalje osiguravaju većinu, no u Emberu vjeruju da je 2025. označila prekretnicu nakon koje će se njihov udio smanjivati.

Prema podacima, obnovljivi izvori energije su 2025. godine, s udjelom od 33,8 posto, po prvi put u modernoj eri prestigli ugljen kao najveći izvor električne energije na svijetu. Udio ugljena iznosio je 33 posto.

Početak kraja za fosilna goriva?

Stručnjaci vjeruju kako je brza ekspanzija čiste energije sada dosegnula razinu na kojoj može strukturno pokriti sav budući rast potražnje.

​- Proizvodnja čiste energije sada je na toliko visokoj razini da može strukturno zadovoljiti porast potražnje. U sljedećih nekoliko godina očekujemo da će pokriti sav rast potražnje za električnom energijom i početi potiskivati proizvodnju iz fosilnih goriva - rekao je Nicolas Fulghum, viši analitičar podataka o energiji i klimi u Emberu.

Do otprilike 2035. godine, Ember očekuje da će udio fosilnih goriva na tržištu električne energije pasti za 10 do 20 posto, čime će izgubiti tržišnu dominaciju u korist čiste energije.

Stručnjaci pozivaju na oprez

Međutim, ne dijele svi taj optimizam. Neki stručnjaci upozoravaju da jedna godina ne mora nužno značiti trajni trend, pogotovo jer je sustav dizajniran da zadovolji vršnu, a ne prosječnu potražnju.

​- Ako su u prosječnoj godini čisti izvori dovoljni da zadovolje dodatnu potražnju za električnom energijom, to ne znači da će to biti trajno stanje - izjavio je Rahmat Poudineh, voditelj istraživanja električne energije na Oxford institutu za energetske studije (OIES).

​- Ako želite uspostaviti trend, on se mora dokazati u ekstremnim uvjetima, tijekom hladnih zima i vrućih ljeta, jer je sustav dizajniran da zadovolji vršnu, a ne prosječnu potražnju - dodao je.

S time se slažu i drugi analitičari koji naglašavaju tehničke izazove.

​- Obnovljivi izvori mogu zadovoljiti novu potražnju, ali još ne mogu jamčiti stabilnost bez fleksibilnih kapaciteta za pohranu i jačih mreža - rekao je Yannis Bassias, veteran u industriji ugljikovodika i konzultant u Amphore Energy.

Ember je priznao da je očekivao da će 2024. biti prijelomna godina, ali rekordno vruće ljeto potaknulo je ogromnu potražnju za klimatizacijom, što je omogućilo rast i fosilnim gorivima i obnovljivim izvorima energije.

Ključna uloga Kine i Indije te geopolitičke napetosti

Prošlogodišnja globalna prekretnica postignuta je jer su Kina i Indija, dva najveća svjetska emitera, smanjile proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva, što je prvi put u ovom stoljeću da su to učinile istovremeno. Kina je bila lider u rastu solarne energije, čineći više od polovice globalnog povećanja solarnih kapaciteta.

Geopolitičke krize također su ubrzale tranziciju. Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine dovela je do godišnjeg povećanja uvođenja obnovljivih izvora energije u Europi od pet posto. Zahvaljujući tome, Europa je prošle godine proizvela 71 posto svoje električne energije iz čistih izvora.

Unatoč napretku, klimatski ciljevi i dalje su daleko

Iako je napredak impresivan, još uvijek nije dovoljan da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 Celzijevih stupnjeva, cilj koji je prije deset godina postavljen Pariškim sporazumom. Da bi se to postiglo, proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva morala bi pasti za 25 posto do 2030. godine, navodi Međunarodna agencija za energiju (IEA), a ne za 10 do 20 posto do 2035., kako predviđa Ember.

Ipak, zabilježeni su pozitivni pomaci. Emisije po prosječnom kilovat-satu pale su na 458 grama ekvivalenta CO2 u 2025. godini, u usporedbi s 543 grama prije deset godina. IEA ističe da je ukupan rast emisija od 0,4 posto znatno niži od gospodarskog rasta od 3,1 posto u 2025., što sugerira da se gospodarstvo odvaja od emisija CO2.

Prošle je godine svijet u atmosferu ispustio 38,4 milijarde tona CO2. Iz Embera ističu da bi, da nije bilo rasta solarne energije i vjetroelektrana, ta brojka bila veća za četiri milijarde tona.

*uz korištenje AI-ja