Hrvatska proizvodi oko 44 posto vlastitih energetskih potreba

Hrvatska trenutno proizvodi oko 44 posto vlastitih energetskih potreba, dok ostatak uvozi, a čak ni projekcije za 2050. godinu ne pokazuju da ćemo biti potpuno energetski neovisni, rečeno je, među ostalim, na konferenciji Dani OIE 2025.

Drugog dana trodnevne konferencije Dani obnovljivih izvora energije 2025, koja se održava u Splitu, u četvrtak je održano niz rasprava o budućnosti hrvatske energetske tranzicije.

U uvodnom predavanju Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, dao je pregled trenutačnog stanja i izazova u razvoju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, kao i njihovoj ključnoj ulozi u tranziciji prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.

„Hrvatska je od 1990. godine do danas smanjila emisije CO2 za oko 20 posto, no zabrinjava što u posljednjih nekoliko godina emisije ponovno rastu, prvenstveno zbog povećanja u prometnom sektoru, u kojem OIE gotovo da i ne koristimo”, upozorio je Jakšić.

Hrvatska je, kazao je, u posljednjih deset godina ostvarila snažan iskorak u razvoju vjetroelektrana, a u posljednje vrijeme bilježi se i osjetan porast solarne energije.

Hrvatska zaostaje za prosjekom EU-a

Unatoč napretku, Hrvatska i dalje zaostaje za prosjekom Europske unije. U 2023. godini udio OIE u bruto finalnoj potrošnji električne energije u EU iznosio je 42,5 posto, dok je Hrvatska bila na nešto više od 28 posto.

Posebno je alarmantan, smatra Jakšić, sektor prometa. Prema podacima za 2023., udio OIE u potrošnji energije u prometu u Hrvatskoj iznosio je tek 0,9 posto, dok je europski prosjek bio 10,8 posto.

„Cilj od 24,6 posto u tom segmentu čini se izuzetno teško dostižnim”, kazao je Jakšić.

Što se tiče energetske samodostatnosti, Jakšić je kazao da Hrvatska trenutno proizvodi oko 44 posto vlastitih energetskih potreba, dok ostatak uvozi, a čak ni projekcije za 2050. godinu ne pokazuju da ćemo biti potpuno energetski neovisni.

„Ako želimo postići zacrtane ciljeve, nužno je pojednostaviti procedure, stvoriti stabilan pravni okvir i omogućiti investitorima veću sigurnost i predvidljivost”, zaključio je Jakšić.

Drugog dana konferencije OIE 2025 održano je niz panel rasprava, a u fokusu su bila pitanja usklađenosti aktualnih politika s klimatskim ciljevima, prepreka koje i dalje usporavaju širu integraciju obnovljivih izvora na elektroenergetsku mrežu te financijskih i operativnih izazova s kojima se susreću razvojni projekti.

Raspravljalo se i o tehnološkim rješenjima nove generacije – od baterijskih sustava do digitalnih alata – koji mogu donijeti veću fleksibilnost i otpornost energetskom sustavu.