U glavnom nizozemskom gradu Amsterdamu, stanovnici žele obnoviti glavnu ulicu zvanu Stadhouderskade. Automobilima začepljenu glavnu arteriju grada pretvaraju u dva kilometra dugo utočište za prirodu i ljude.
Studenti umjetnosti, inženjerstva, matematike, znanosti i tehnologije pomažu u pokretanju transformacije. Njihova je uloga ponuditi umjetničke, društvene i tehničke savjete o preuređivanju dionice ceste koja se nalazi uz glavni kanal i u blizini Rijksmuseuma, u kojem se nalaze slike nizozemskih slikara iz 17. stoljeća kao što su Rembrandt van Rijn i Johannes Vermeer.
Nizozemski dizajn
‘Zelena milja’ inicijativa je šest nizozemskih organizacija koje uključuju Rijksmuseum, pivovaru Heineken, čije je sjedište u ulici Stadhouderskadeu, Sveučilište primijenjenih znanosti u Amsterdamu, Nizozemsku narodnu banku, arhitektonsku tvrtku UNStudio i konzultantsku tvrtku Blendingbricks.
– Umjetnost i kultura mogu potaknuti ljude da izađu iz svojih uobičajenih okvira razmišljanja – rekla je Annemie Wyckmans, profesorica održive arhitekture na Norveškom sveučilištu znanosti i tehnologije u Trondheimu.
Wyckmans vodi istraživački projekt koji je dobio sredstva EU-a kako bi ispitao kako sudjelovanje širokog raspona skupina, uključujući umjetnički i kulturni sektor, može potaknuti održivu promjenu. Pod nazivom CRAFT, trogodišnji projekt traje do travnja 2025. i ističe Amsterdamsku inicijativu kao vodeći primjer.
Tim projekta CRAFT crpi inspiraciju iz inicijative EU-a kako bi unio europski ‘zeleni plan’ na mjesta gdje ljudi žive. Pod nazivom ‘Novi europski Bauhaus’, ili skraćeno NEB, želi da svakodnevni život ljudi i životni prostori dobiju inspiraciju iz umjetnosti i kulture te da budu u skladu s prirodom i uključuju društvenu interakciju.
Kao i pokret Bauhaus u Njemačkoj prije jednog stoljeća, NEB ima za cilj spojiti urbani dizajn, znanost, tehnologiju, umjetnost i duh zajednice. Sama umjetnost može biti pokretačka snaga jer je naširoko izložena u gradovima i ima moć potaknuti ljude.
EU organizira NEB festival u glavnom gradu Belgije Bruxellesu od 9. do 13. travnja.
Sjajna svjetla
Sa svojom inicijativom Stadhouderskade, Amsterdam je jedan od tri vodeća grada među više od 70 koji se okupljaju u okviru projekta CRAFT radi razmjene znanja i iskustva. Druga dva glavna su Bologna u Italiji i češki glavni grad Prag.
U Bologni se stara željeznička stanica renovira kako bi se stvorile kućice i otvorena područja na kojima se mogu odvijati umjetničke, sportske i druge društvene aktivnosti. U Pragu se umjetničke instalacije postavljaju u javne prostore te se za njih od javnosti traži povratna informacija.
Sva tri grada spajaju različite lokalne glasove i testiraju nove načine za poticanje i vođenje transformacije. U nekim slučajevima to znači uključivanje članova zajednice u donošenje urbanih odluka, a u drugima uključuje povezivanje općinskih odjela koji inače često djeluju izolirano.
– Naglašavamo ulogu umjetnosti i obrazovanja u pokretanju ove promjene. Vjerujemo da umjetnost može povezati ljude, ponuditi nove perspektive i obogatiti dijalog između različitih dionika – kaže Wyckmans.
U Amsterdamu je transformacija ulice Stadhouderskade uvelike u tijeku, a čitav niz aktivnosti trebao bi se nastaviti do kraja desetljeća.
U lipnju 2023. je u parku nazvanom po nizozemskom slikaru iz 20. stoljeća Carelu Willinku postavljen „hotel za kukce”. Drvena konstrukcija, koja nejasno podsjeća na kućicu za ptice s kosim drvenim krovom, kukcima kao što su bubamare, leptiri i pčele samice daje mjesto za noćenje, zimski san ili jednostavno boravak. Čak je i okrenuta prema jugozapadu kako bi bila toplija.
U rujnu se grupa od oko 80 stanovnika, radnika i drugih zainteresiranih pridružila početnoj aktivnosti čišćenja duž ulice Stadhouderskade. Sakupljali su plastični otpad, opuške i drugi otpad gotovo četiri sata, a završili su s pićem u Heinekenu.
Konačni cilj je da dionica duga kilometar, koja je među najzagušenijim, najprljavijim i najbučnijim dijelovima Amsterdama, ima manje automobila, a više drveća, grmlja i parkova za stvorenja svih vrsta.
– Do 2030. želimo transformirati ulicu Stadhouderskade u zelenu, održivu, sigurnu i živahnu prometnicu za sve oblike života. To želimo učiniti poticanjem osjećaja vlasništva među lokalnim stanovništvom i korisnicima područja i dopuštanjem da se čuju nečujni glasovi prirode i životinja – rekao je Rob Andeweg, voditelj programa na Amsterdamskom sveučilištu primijenjenih znanosti.
Poticanje kreativnosti
Još jedan istraživački projekt kojega financira EU, CreaTures, zauzeo je razigran pristup mijenjanju percepcija i mogućnosti u vezi s urbanim promjenama.
Radi se o skupini stranaca koji su se 2022. okupili u parku Finsbury u glavnom gradu Ujedinjenog Kraljevstva, Londonu, noseći maske s likovima različitih životinja, insekata i biljaka.
Svaka maska predstavljala je određeni oblik života koji živi u parku, a osoba koja je nosila masku bila je glasnogovornik prikazane vrste.
Događaj je bio dio igrokaza kojim se istraživalo kako bi se ovaj određeni javni prostor mogao upotrebljavati na način koji odgovara potrebama svih njegovih stanovnika, a ne samo ljudi.
– Glumci u igrokazu ponašaju se i razmišljaju kao na primjer psi, pčele ili čak trave i pomažu promijeniti način na koji svi vidimo i sudjelujemo u našim lokalnim urbanim zelenim površinama i značajno mijenjaju odnose zajednice s lokalnom bioraznolikošću – istaknula je lokalna inicijativa na svojoj web-stranici.
Realizacija
CreaTures, akronim za „Kreativne prakse za transformacijske budućnosti” (eng. Creative Practices for Transformational Futures), trajao je tri godine do 2022. i istraživao je načine na koje umjetnost može odgovoriti na klimatske promjene.
Katalogizirao je trenutačne kreativne prakse, eksperimentirao s drugima i ponudio opću procjenu.
Projekt CreaTures uključivao je predstavnike iz Finske, Nizozemske, Slovenije, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva. Osim u Londonu, organiziran je na nekoliko lokacija uključujući Helsinki, Ljubljanu i Sevillu, svaku s različitim eksperimentima.
Ispitivanjem načina kako kreativna umjetnost može potaknuti više ljudi da se aktivno uključe u svoje okruženje, projektni tim želio je izgraditi zajednički resurs iz kojeg bi drugi mogli crpiti inspiraciju.
– Postoje mnogi akademski članci koji govore što treba učiniti, no vrlo je malo primjera kako to zapravo učiniti – kaže Tuuli Mattelmäki, izvanredni profesor dizajna na Sveučilištu Aalto u Finskoj i koordinator projekta CreaTures.
Projekt je proizveo kolekciju od 20 eksperimentalnih produkcija. Svaku je predložio umjetnik ili skupina umjetnika, a zatim se oslanjalo na ideje svih sudionika projekta.
Poduzetni eksperimenti
Inicijativu Finsbury Park, na primjer, pokrenule su dvije kulturne organizacije, jedna sa sjedištem u Londonu, a druga u Berlinu.
Kao i nekoliko drugih eksperimenata projekta CreaTures, očekuje se da će ovaj imati utjecaj i nakon završetka projekta. Općina odgovorna za Finsbury Park planira pozvati lokalno stanovništvo da potpiše „ugovor o suradnji” s bioraznolikošću parka i prati učinak.
Još jedan eksperiment projekta CreaTures bio je interaktivna online platforma socijalne skrbi inspirirana „Klinikama socijalne solidarnosti” u Grčkoj tijekom vrhunca financijske i migracijske krize tijekom prethodnog desetljeća. Daljnji eksperiment nudi društvenu igru otvorenog koda koja potiče igrače da udruže svoje resurse umjesto da se natječu za gomilanje dobara.
Utjecaj ljudske proizvodnje hrane na klimatske promjene doveo je do kuharice s 11 recepata ‘Budućnosti koja je više od ljudske hrane’ (eng. More-than-Human Food Futures) koji su trebali potaknuti razmišljanje o prehrani koja podržava ekološku održivost.
Jedan recept povezuje održivu i zdravu prehranu s idejom glamurozne hrane kombinirajući alge, spirulinu, rižu, šipak i sladoled.
Drugi recept dovodi u pitanje pojam ‘nametnika’ u prirodi, govoreći da mnoge invazivne vrste imaju pozitivne učinke. Navodi primjer lupine, koji se u Švedskoj smatra neželjenim osvajačem vrtova, no ujedno je izvor proteina za krave.
Globalni utjecaj
Otkako je projekt završio, ljudi diljem svijeta upotrebljavaju njegove smjernice o tome koje umjetničke akcije najbolje funkcioniraju za određene inicijative, prema Mattelmäkiju.
Čak se i pominje u izvješću Ujedinjenih naroda objavljenom u prosincu 2023. U dokumentu UN-a pod nazivom „Najkreativniji pogled u budućnost” (eng. The Most Creative Look to the Future) tvrdi se da je istinska inovacija nemoguća bez vještina i ponašanja potaknutih maštom i kreativnošću.
Kad je riječ o borbi protiv klimatskih promjena, Mattelmäki tvrdi da se moć umjetnosti prečesto podcjenjuje i nedovoljno upotrebljava.
– Kroz umjetnost i kulturu stvara se otvorenost interpretacije koja može izazvati status quo – rekao je.
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Horizon. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
NOVI EUROPSKI BAUHAUS
Stoljeće nakon što se pojavila u Njemačkoj, škola umjetnosti, arhitekture i dizajna Bauhaus ponovno se rađa u Europi u nastojanju da poboljša život u gradovima.
Novi europski Bauhaus (NEB) ima za cilj pomoći gradovima diljem EU-a da postanu manje zagađujući i privlačniji kroz umjetničke, kulturne i tehnološke projekte koji dopiru do više milijuna stanovnika.
Pokrenut od strane Europske komisije 2020. godine, NEB ima tri glavna cilja: smanjiti štetu okolišu uključujući klimatske promjene, uhvatiti se u koštac s društvenim nejednakostima kao što je isključenost i urediti javna područja.
Promjena dizajna i korištenja urbanih prostora i struktura ključna je za cijeli pothvat, a održivost, uključivost i estetika oblikuju cjelokupnu viziju.
Dok služi političkim ciljevima postavljenim na razini EU-a, NEB se oslanja na inicijative odozdo prema gore koje poduzima niz ljudi i organizacija. Uključuje stanovnike gradova, umjetničke skupine, arhitektonske stručnjake i lokalne tvrtke, vlasti i studente.
Istraživanje je glavna značajka NEB-a, s gotovo 160 milijuna eura za EU projekte u razdoblju od 2021. do 2024.
Autor Jack McGovan
Više informacija
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.