Turizam je jednako velik problem za klimu kao i automobili

Turizam je odgovoran za otprilike 8 posto svjetskih emisija CO2. Za usporedbu, svi automobili i kombi vozila diljem svijeta odgovorni su za oko 10 posto CO2 emisija. Ovaj podatak, ali i činjenica da turizam diljem svijeta rapidno raste pokazuje da sklonost ljudi prema putovanju svijetom ima itekako negativan utjecaj na klimatske promjene.

CO2 otisku turizma pridonosi mnogo toga, od letova zrakoplovom i plovidbe brodovima, putovanja automobilima, samog smještaja, pa sve do “sitnica” poput kupnje suvenira. Većinu ovog CO2 otiska ostavljaju posjetitelji iz zemalja s visokim dohotkom koji su na vrhu po broju turističkih putovanja. Kako raste broj ljudi koji si mogu priuštiti putovanje, tako će rasti i ekološki otisak turizma.

CO2 emisije od turističkog prometa

Putovanje s jednog mjesta na drugo najosnovnija je komponenta turizma. Avioni, automobili, vlakovi, brodovi omogućuju turistima dolazak na odredište i njegovo istraživanje. Sve to ostavlja veliki ugljični otisak. Danas je promet glavni izvor emisije stakleničkih plinova u turizmu. U prosjeku, zrakoplovi, pa nakon njih automobili stvaraju najviše CO2 po kilometru, a turistički autobusi, trajekti i vlakovi su u tom pogledu mnogo prihvatljiviji.

Putuje li četveročlana obitelj zrakoplovom na 1000 kilometara udaljeno odredište njihovo putovanje generirati će oko 450 kilograma CO2. U prosječnom automobilu se to smanjuje na oko 200 kilograma, no u autobusu su emisije za četveročlanu obitelj na istoj dionici samo oko 70 kilograma… Posljednjih je desetljeća broj ljudi koji putuju u inozemstvo naglo porastao jer su zrakoplovne karte postale pristupačnije.  Samo između 2005. i 2016. emisije iz turizma povezane s prometom porasle su za više od 60 posto.

Problem je i smještaj

Na isti način na koji stambene kuće i zgrade stvaraju emisije zbog korištenja energije, proizvode ih i hoteli, apartmani i drugi objekti za smještaj turista. Mnogi smještajni objekti ovise o grijanju i intenzivnoj klimatizaciji kako bi gostima u njima bilo ugodno, posebice na vrlo hladnim i vrlo vrućim turističkih odredištima. Ovi energetski intenzivni sustavi posredno su odgovorni za velike emisije CO2, kao i grijači vode koji se koriste za grijanje bazena u hotelima i u toplicama. Električna energija koja se koristi za napajanje hladnjaka, strojeva za pranje posteljine i druge opreme u hotelima također ima veliki negativni doprinos.

Možda vas zanimaParižani na referendumu izglasali mnogo veću cijenu parkiranja za velike aute

Emisije iz smještaja obično su najveće u odmaralištima i hotelima koji nude brojne moderne usluge, dok manji smještaji kao što su privatni smještaji i pansioni uglavnom imaju niže emisije. Dok hoteli mogu smanjiti svoj trag korištenjem čistih izvora energije, većina još uvijek ovisi o fosilnim gorivima za većinu svoje energije. Prema Izvješću o trendovima zelenog smještaja za 2018., samo 21 posto hotela koristilo je vlastitu obnovljivu energiju, no ona sama u većini slučajeva nije bila ni približno dovoljna za sve potrebe hotela.

Izgradnja turističkih kapaciteta

Odmarališta, zračne luke i drugi turistički objekti mogu proizvesti ogromne količine ugljika čak i prije nego što otvore svoja vrata turistima. Izgradnja nove zgrade energetski je intenzivan proces zbog proizvodnje materijala, prijevoz do gradilišta i same izgradnje zgrade.  I nisu samo zgrade te koje ostavljaju trag razvoj cesta i druge turističke infrastrukture također doprinosi klimatskim promjenama.

Uništavanje prirode zbog turizma

Razvoj turizma pridonosi CO2 otisku i krčenjem prirodnih područja zbog izgradnje turističkih kapaciteta. Ekosustavi, poput šuma, apsorbiraju i pohranjuju emisije CO2. Kada se ova vegetacija bogata ugljikom ukloni, CO2 se ispušta natrag u atmosferu. Šume mangrova koje rastu duž obale u mnogim tropskim odredištima imaju ogroman kapacitet skladištenja ugljika. Studije pokazuju da one mogu pohraniti do 4 puta više ugljika od većine drugih tropskih šuma diljem svijeta. Nažalost, velika područja mangrova često se krče kako bi se napravilo mjesta za turističku infrastrukturu kao što su odmarališta, plaže, marine… Svijet je 2019. svakih pet sekundi gubio područje tropske šume veličine nogometnog igrališta, uzrokujući istu količinu emisija ugljika koju bi proizvelo 400 milijuna automobila tijekom cijele godine.

Uvoz hrane i njeno bacanje

Kako bi zadovoljili ukuse posjetitelja, mnogi hoteli i restorani uvoze većinu svojih prehrambenih proizvoda iz drugih zemalja. Udaljena otočna odredišta posebno su ovisna o uvozu. Procjenjuje se da se do 80% hrane koju turistička industrija konzumira na pacifičkim otocima uvozi iz inozemstva. Što hrana dalje putuje, stvara se više emisija, a da bi se hrana dopremila do tih osamljenih otoka, mora prijeći jako dug put.

Zahvaljujući hotelskim restoranima koji rade po principu “švedskog stola” i prevelikim porcijama u restoranima, znatna količina hrane proizvedene za turizam na kraju se baci. Kada se hrana baca, to znači da su sve one emisije koje su nastale njezinom proizvodnjom i transportom bile nepotrebne. U svijetu manje od polovice hotela kompostira svoj otpad od hrane. Kada se ova hrana razgrađuje na odlagalištima stvara metan koji je 21 puta jači staklenički plin od CO2.

I kupovanje suvenira je problem

Turisti će se sigurno s odmora vratiti sa suvenirima i drugim stvarima koje će ih podsjećati na odmor. Često se suveniri i drugi proizvodi masovno proizvode u tvornicama koje su jako udaljene od turističkog odredišta, nerijetko i na drugom kraju svijeta. Predmet kupljen na odmoru je prije toga možda putovao između nekoliko država i kontinenata dok nije stigao u trgovinu u turističkom odredištu. Na primjer, pamuk koji se koristi za izradu suvenirske majice koja se prodaje u Hrvatskoj možda je potjecao iz Kine, putovao u Vijetnam ili Bangladeš radi proizvodnje, a zatim je odvezen u Hrvatsku na prodaju. Kupovne navike putnika često se razlikuju od kupovnih navika lokalnog stanovništva. Turisti često kupuju potpuno nepotrebne stvari čime se povećavaju emisije CO2  iz proizvodnje.

Možda vas zanimaEU provjerava zeleni marketing u zračnom prijevozu

Zbog svega ovoga i turizmu hitno treba zelena tranzicija. Nove tehnologije kao što su grijači vode na solarni pogon, sustavi za kontrolu temperature i uređaji za uštedu energije omogućuju industriji da smanji svoj ugljični otisak. Ipak, ove inovacije nisu dovoljne da nadmaše emisije koje stvara sve veći broj putnika. Projekcije pokazuju da bi emisije iz turizma mogle doseći 6,5 milijardi tona do 2025. godine. To predstavlja povećanje od 44 posto u odnosu na 2013. godinu.