Sve manje podzemnih voda, to predstavlja ozbiljnu eklošku prijetnju

Razine podzemnih voda u svijetu u zadnjih 40 godina ubrzano padaju, a taj je proces potaknut neodrživim praksama navodnjavanja i klimatskim promjenama, rezultati su studije objavljene u srijedu.

Podzemne vode glavni su izvor slatke vode za poljoprivredna dobra, za domaćinstva i za razne industrije, a njihovo pretjerano iscrpljivanje moglo bi predstavljati ozbiljnu ekonomsku i ekološku prijetnju, poput pada prinosa usjeva i destruktivnog slijeganja tla, osobito u obalnim područjima. Rezultati su to studije objavljene u znanstvenom časopisu Nature.

“Vjerojatno je jedna od glavnih pokretačkih sila iza toga ubrzanog opadanja razine podzemnih voda njihovo prekomjerno korištenje za poljoprivredu, odnosno za navodnjavanje u sušim klimatskim uvjetima”, smatra Scott Jasechko, jedan od koautora studije sa Sveučilišta Kalifornija u Santi Barbari.

No utjecaj na taj fenomen ima i suša, također potaknuta klimatskim promjenama. Pritom poljoprivrednici ispumpavaju više podzemne vode nego što je uobičajeno da bi zajamčili navodnjavanje svojih usjeva, pojasnio je Jasechko.

Canva

Opadanje razine podzemnih voda posebno je izraženo u sušnim klimama gdje su pod usjevima velike površine, pokazala je studija u sklopu koje su stručnjaci istražili 170.000 podzemnih bunara u više od 40 zemalja. Ustanovljeno je da su među najteže pogođenim regijama sjeverna Kina, Iran i zapad Sjedinjenih Država.

Više od trećine od 1693 sustava vodonosnika koji su praćeni za vrijeme studije smanjilo se za najmanje 0,1 metar godišnje u razdoblju od 2000. do 2022., a kod 12 posto ih je uočen godišnji pad veći od 0,5 metara.

Vodonosnici su podzemni slojevi ili slojevi stijena i ostalih geoloških naslaga dovoljne poroznosti da omogućuju protok podzemnih voda.

U spomenutom su se razdoblju neki od najteže pogođenih vodonosnika u Španjolskoj, Iranu, Kini i Sjedinjenim Državama smanjivali za više od 2 metra godišnje.

U oko 30 posto proučavanih vodonosnika stopa iscrpljivanja vode ubrzala se od 2000.

Neki vodonosnici uspjeli su se oporaviti u tom razdoblju, dijelom zbog lokalno poduzetih mjera čiji je cilj bio ograničiti količinu vode koja se može ispumpati.

Vodonosnici se mogu nadopuniti i vodom preusmjerenom s nekoga drugog mjesta, no takav oblik “oporavka” bio je “relativno rijedak” pa je pred nama još puno posla, rekao je Jasechko.