Povratak biljnog života na Grenland zabrinjava eksperte za klimu

Značajna područja otopljenog ledenog pokrivača Grenlanda sada su prekrivena vegetacijom, što znači i veći rizik za daljnje povećanje emisija stakleničkih plinova, podizanje razine mora i nestabilnost krajolika.

Studija objavljena u časopisu Scientific Reports, koja je dokumentirala promjene od 1980-ih godina, pokazuje da su velika područja koja je prekrivao led sada zamijenjena neplodnim stijenama, močvarama i grmljem, stvarajući veliku promjenu u okolišu.

Analiza satelitskih zapisa pokazala je da se tijekom posljednja tri desetljeća otopilo procijenjenih 29.000 kvadratnih kilometara grenlandskog ledenog pokrivača i ledenjaka, što je područje jednako veličini Albanije i iznosi 1,6 posto ukupnog ledenog pokrivača na Greenlandu.

Kako se led povlačio, površina Greenlanda prekrivena vegetacijom povećala se na 85.140 četvornih kilometara, više nego dvostruko od površine kada je studija počela.

Možda vas zanimaOrlovi mijenjanju rute leta zbog rata u Ukrajini

Najveći problem je gotovo učetverostručenje površina močvara koje su izvor emisija metana. Najveće povećanje guste močvarne vegetacije dogodilo se u blizini Kangerlussuaqa na jugozapadu i u izoliranim područjima na sjeveroistoku.

Znanstvenici kažu da toplije temperature zraka uzrokuju povlačenje leda i da se od 1970-ih ova regija zagrijava brzinom dvostrukom od globalne prosječne stope. Na Grenlandu su prosječne godišnje temperature zraka između 2007. i 2012. bile 3 °C više od prosjeka između 1979. i 2000. godine. Prema nalazima, postoje znakovi da povećana vegetacija uzrokuje daljnje topljenje leda.

Jonathan Carrivick, znanstvenik za Zemlju sa Sveučilišta u Leedsu i koautor studije, objavljene u časopisu Scientific Reports, rekao je: “Vidjeli smo znakove da gubitak leda pokreće druge reakcije koje će rezultirati daljnjim gubitkom leda i ozelenjavanjem Grenlanda. Led koji se skuplja otkriva gole stijene koje potom “naseljavaju” tundra i na kraju grmlje. U isto vrijeme, voda oslobođena iz leda pomiče sediment i mulj, što na kraju stvara močvare”, rekao je Carrivick.