Novi udarac zelenoj agendi: Glasovanje o Zakonu o obnovi prirode u EU otkazano

Glasovanje o predloženom EU Zakonu o obnovi prirode otkazano je u ponedjeljak nakon što je Mađarska povukla svoju podršku. Povlačenjem podrške Mađarske zemlje koje su podržavale ovaj zakon našle su se u manjini.

Europski Zakon o obnovi prirode dogovoren je prošle godine i trebao je postati prvi ovakav zakon na svijetu koji bi se odnosio na gotovo cijeli kontinent. Ovo je još jedan “zeleni” zakon EU koji se našao na udaru u jeku višemjesečnih prosvjeda bijesnih poljoprivrednika koji se protive utjecaju koji “zelena agenda” ima na njih. EU je zbog tih prosvjeda već ranije olabavila brojna pravila u pokušaju da smiri poljoprivrednike.

“Poljoprivredni sektor vrlo je važan sektor, ne samo u Mađarskoj, nego svugdje u Europi”, rekla je novinarima u ponedjeljak mađarska državna tajnica za okoliš Aniko Raisz. Raisz je dodala da se Mađarska ne protivi zaštiti prirode, ali da ekološki ciljevi moraju biti realni i uzeti u obzir pogođene sektore.

Neki diplomati EU-a rekli su da dosadašnja velika zaštićena prirodna područja Mađarske ionako znače da se zemlja može uskladiti sa zakonima EU-a o prirodi, te sugerirali da je potez Budimpešte čisto politički.

Možda vas zanimaRiječna ušća koja su 'rasadnici mora' ubrzano nestaju

Ministri zaštite okoliša trebali su raspravljati o zakonu u ponedjeljak poslijepodne. Protiv njega su bili Mađarska, Italija, Nizozemska i Švedska, a Austrija, Belgija, Finska i Poljska namjeravaju biti suzdržane pri glasovanju. Da samo jedna od tih država promijeni stav glasovanje bi bilo moguće.

“Ne možemo odustati. Pozivam države članice da postignu napredak”, rekla je njemačka ministrica okoliša Steffi Lemke. Španjolska ministrica za klimu Teresa Ribera rekla je da bi bila “velika neodgovornost” smanjiti napore u borbi protiv sve većeg gubitka prirode i klimatskih promjena.

Zakon bi bio među najvažnijim ekološkim politikama EU-a, zahtijevajući od država da uvedu mjere za obnovu prirode na petini svog kopna i mora do 2030. godine. Njegov cilj je promijeniti 81 posto prirodnih staništa u Europi koja  u lošem stanju. No politika je naišla na reakciju nekih vlada i zakonodavaca zabrinutih da bi se time nametnula opterećujuća pravila za poljoprivrednike ili industrije.