Nedostaje kvalificiranih radnika u gospodarenju otpadom

Nedostatak kvalificiranih radnika je izazov koji ograničava učinkovitost i rast sektora, istaknuo je Alan Sanković, direktor Komunalca d.o.o. Jurdani na sekciji radna snaga u sektoru gospodarenja otpadom održanoj na nedavnoj 11. Međunarodnoj konferenciji o zaštiti okoliša “Tehnoeko” Vrijednosni lanac kružne ekonomije.

Govoreći o perspektivi tržišta rada u sektoru gospodarenja otpadom, Sanković je naglasio da Hrvatska kao članica Europske unije mora uskladiti svoje politike gospodarenja otpadom s EU direktivama, što uključuje ciljeve za reciklažu i smanjenje odlaganja otpada, a uvođenje strožih regulacija i standarda povećava potrebu za specijaliziranom radnom snagom.

Problem je, kaže, što se poslovi u sektoru gospodarenja otpadom često percipiraju kao fizički zahtjevni i manje atraktivni, što otežava privlačenje novih radnika. Također, nedostatak specijaliziranih obrazovnih programa i treninga za radnike u tom sektoru, dovodi do manjka kvalificiranih stručnjaka.

Radnici se često suočavaju s neadekvatnim radnim uvjetima i sigurnosnim rizicima, što može smanjiti njihovu produktivnost i motivaciju.

Možda vas zanimaBjelovar dobio kamione za biootpad, od ponedjeljka kreću s prikupljanjem

S druge strane, kaže Sanković, rast svijesti o održivosti i zaštiti okoliša stvara nove prilike za zapošljavanje u zelenim poslovima, uključujući gospodarenje otpadom. Također, inovacije i razvoj novih tehnologija za reciklažu i zbrinjavanje otpada otvaraju nova radna mjesta i zahtijevaju specijaliziranu radnu snagu. EU fondovi i nacionalni programi za zaštitu okoliša i održivi razvoj pružaju financijsku podršku projektima u gospodarenju otpadom, što može povećati zapošljavanje, a uvođenje digitalnih alata i automatiziranih sustava može povećati učinkovitost operacija i stvoriti potrebu za novim vještinama među radnicima.

Očekuje se rast zapošljavanja zbog sve strožih ekoloških standarda i ciljeva EU 

Sanković ističe kako se očekuje rast zapošljavanja u sektoru gospodarenja otpadom zbog sve strožih ekoloških standarda i ciljeva Europske unije za reciklažu i smanjenje otpada. Porast složenosti u procesima reciklaže i zbrinjavanja otpada zahtijevat će sve više specijaliziranih radnika s tehničkim i znanstvenim znanjima.

A atraktivnost poslova u tom sektoru može povećati povećanje ulaganja u sigurnost na radu i radne uvjete, smatra Sanković.

Kako bi se privukli i zadržali radnici u sektoru gospodarenja otpadom, kaže kako je potrebno osigurati konkurentne plaće, a kako bi se smanjio rizik od ozljeda i poboljšali radni uvjeti, potrebno je ulaganje u sigurnosnu opremu i obuku.

Možda vas zanimaPoticaji ekspresno razgrabljeni, evo koji su auti bili najtraženiji

Za povećanje privlačnosti u tom sektoru, potrebno je pružanje zdravstvenog osiguranja, plaćenih bolovanja i drugih socijalnih beneficija. Potrebno je organizirati redovite tečajeve i radionice za radnike kako bi se unaprijedile njihove vještine i znanja vezana uz gospodarenje otpadom, a uvođenje programa certifikacije za specifične vještine u gospodarenju otpadom, moglo bi povećati profesionalnost i priznavanje struke.

Potrebno je i partnerstvo s tehničkim školama i fakultetima kako bi se razvili obrazovni programi usmjereni na gospodarenje otpadom i održivost te provođenje kampanja za podizanje svijesti o važnosti gospodarenja otpadom i predstavljanju tog sektora kao perspektivnog i značajnog za zajednicu.

Sanković se založio i za aktivnu promociju dostupnih radnih mjesta putem različitih kanala – društvenih mreža, sajmova zapošljavanja, lokalnih medija.

Radnike privući povećanjem plaća, implementirati nove tehnologije u procese

Istaknuo je i važnost implementacije novih tehnologija i automatizacije u procese gospodarenja otpadom kako bi se povećala učinkovitost i smanjio fizički napor radnika te korištenje softverskih rješenja za upravljanje radnim zadacima, praćenje učinka i optimizaciju logistike.

Potrebni su, kaže, i poticaji za poslodavce – davanje poreznih olakšica i subvencija tvrtkama koje ulažu u poboljšanje uvjeta rada i obuku svojih radnika.

Također, potrebni su i posebni programi za poticanje zapošljavanja mladih u sektoru gospodarenja otpadom, uključujući pripravničke programe i subvencionirane plaće.

Sanković se založio i za aktivno uključivanje sindikata u procese donošenja odluka vezanih uz radne uvjete, plaće i beneficije te za uključivanje lokalnih zajednica i organizacija u planiranje i provedbu programa gospodarenja otpadom kako bi se osigurala široka podrška i sudjelovanje.

Osigurati da strani radnici imaju pravedne uvjete rada i podršku za integraciju

Što se tiče stranih radnika u sektoru gospodarenja otpadom, Sanković kaže da u Hrvatskoj nije pravovremeno prepoznat problem nedostatka radne snage, a i danas ga se ne percipira na odgovarajući način, te se nije na vrijeme osigurala mogućnost priljeva radne snage iz susjednih zemalja. Zbog toga se radna snaga iz okruženja iselila u razvijenije zemlje, a poslodavci moraju tražiti radnike u dalekim zemljama drukčije kulture, mentaliteta i jezika. Smatra da takve prepreke rezultiraju gubitkom konkurentnosti te da se uvjeti integracije u Hrvatskoj mogu ocijeniti nepovoljnima.

“Nedostaje dosljedna migracijska politika usmjerena prema budućnosti koja bi imigraciju radne snage percipirala kao priliku za gospodarski i društveni razvoj. Nedostaju politike koje bi olakšale integraciju radnika migranata i njihovih obitelji u hrvatsko društvo”, smatra Sanković.

“Integracija radnika migranata u hrvatsko društvo predstavlja veliki izazov jer Hrvatskoj nedostaje dosljedna i prema budućnosti usmjerena migracijska i integracijska politika. Čini se da radnici migranti iz trećih zemalja u Hrvatskoj uživaju poštivanje osnovnih prava i sigurnosti, ali da nemaju jednake mogućnosti. Radnici migranti nemaju valjani pristup profesionalnom razvoju, a potrebno učenje jezika u potpunosti ovisi o financijskom kapacitetu poslodavaca”, ocijenio je.

Zaključio je kako je perspektiva stranih radnika u Hrvatskoj kompleksna i višeslojna. Iako njihov doprinos gospodarstvu i društvu može biti značajan, ističe kako je važno osigurati da strani radnici imaju pravedne uvjete rada i podršku za integraciju jer ćemo time osigurati pozitivne ishode za sve uključene strane i poticati inkluzivno i prosperitetno društvo.

Je li problem radne snage izazov koji nam se “prišuljao iza leđa”?

Voditelj Čistoće – podružnice Zagrebačkog holdinga Davor Vić upitao se je li radna snaga u javnoj usluzi gospodarenja otpadom izazov koji nam se “prišuljao iza leđa” ili smo opet propustili naučiti lekcije iz tuđih iskustava?

“U roku od deset godina od zemlje u kojoj vladaju rekordno visoka nezaposlenost, skromne plaće i umjeren obim javne usluge sakupljanja komunalnog otpada uslijed njegova ne odvajanja postali smo zemlja sa manjkom radne snage, dvostruko većim plaćama i povećanim obimom javne usluge uslijed uspostavljenog odvajanja komunalnog otpada”, ocijenio je Vić.

Na pitanja kako zadržati postojeću radnu snagu te kako privući buduću, Vić je na primjeru Čistoće rekao da su odgovori na ta pitanja ažuriranje uputa za rad i organizacijskih odnosa, investicije u radnu opremu, unaprjeđenje učinkovitosti u ograničenim uvjetima raspoloživih resursa, digitalizacija terenskog izvještaja izvršenja usluge te unaprjeđenje materijalnih prava radnika kroz povećanje osnovice i stalnog dodatka kao i povećanje materijalnih prava radnika (prehrana, nagrada, božićnica, regres).

Roboti u službi učinkovitosti i smanjenja količine otpada na odlagalištima

Na konferenciji se razgovaralo i o sortiranju komunalnog otpada uz pomoć robota. Izlaganje o tome održao je Ivan Plevnik, direktor KOCEROD – Koroški regijski center za ravnanje z odpadki, Slovenija.

Rekao je da su se za AMP robota odlučili zbog nedostatka kadra, te povećane produktivnosti, minimalne prilagodbe, integracije u postojeću sortirnu liniju, preciznosti i dosljednosti, analize otpada i izvrsne tehničke podrške.