Kremiranje u vodi je ekološki naćin ‘odlaska na drugi svijet’

Kremiranje u vodi postaje sve popularnija metoda pokopa u nekim državama svijeta. Kada netko umre trenutno postoje samo dvije mogućnosti u većini Europe,a to su pokop ili tradicionalno kremiranje. Kremiranje u vodi se javilo kao odgovor na sve više ljudi koji žele da njihov “odlazak na drugi svijet” bude ekološki prihvatljiviji.

Ovaj postupak, također poznat kao akvamacija, resomacija i alkalna hidroliza, koristi vodu rastvaranje tijela do skeletnih ostataka. Tijelo se stavlja u čelični stroj napunjen vodom i lužnatom otopinom, a zatim se zagrijava što tkivo pretvara u njegove kemijske komponente: aminokiseline, peptide, šećere i soli. Nakon otprilike tri do četiri sata od ljudskog tijela ostaju samo kosti koje se melju u prah, stave u urnu i daju obitelji.

Ovu metoda postala je relativno poznata u svijetu nakon što ju je odabrao južnoafrički heroj borbe protiv apartheida Desmond TuTu 2021. godine. koji je žalio ekološki prihvatljiv sprovod. Kremiranje u vodi naime troši samo petinu energije koja je potrebna za klasično kremiranje.

Istraživanje YouGov-a, koje je naručio lokalni pogrebnik Co-op Funeralcare, pokazalo je da 89 posto odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu nije čulo za pojam kremiranja u vodi. No nakon objašnjenja, nešto manje od trećine njih, odnosno 29 posto, reklo je da bi ga odabralo za vlastiti sprovod da je dostupno.

Možda vas zanimaProizvođači plastike su obmanjivali javnost o njenom recikliranju?

Otprilike 245 kg emisija ugljičnog dioksida generira se jednim tradicionalnim kremiranjem, što je jednako emisiji koju jedan prosječni automobil na benzin proizvede u prijeđenih 1630 kilometara. Proces kremiranja u vodi postao ej ove godine dostupan u Velikoj Britaniji, a od ranije se nudi i u SAD-u, Kanadi i Južnoafričkoj republici. Među europskim državama koje žele uvesti ovaj proces su i Irska, Belgija i Nizozemska no da bi do toga došlo moraju se prvo izmijeniti neki zakoni i propisi.