Indija na dnu Pacifika želi tražiti materijale za tehnologije budućnosti

Indija planira zatražiti dozvolu za istraživanje minerala na dnu Tihog oceana kako bi osigurala opskrbu ključnim sirovinama za tehnologije energetske tranzicije, rekao je vodeći vladin znanstvenik M. Ravichandran.

Međunarodna agencija za morsko dno (ISA) izdala je 31 dozvolu za istraživanje minerala u dubokom moru i Indija je ishodila dvije za Indijski ocean.

UN-ova agencija još ne izdaje dozvole za rudarenje budući da još radi na propisima. ISA-ino vijeće sastat će se do kraja srpnja na Jamajci kako bi razmotrilo najnoviji prijedlog kodeksa za rudarenje u dubokom moru.

Indijsko ministarstvo za znanost o Zemlji blisko će surađivati s domaćom rudarskom industrijom koja će iduće godine podnijeti zahtjev za istraživanje minerala na dnu Tihog oceana, rekao je Ravichandran.

Možda vas zanimaSrbija i EU potpisali memorandum o strateškim sirovinama

New Delhi do sada nije planirao tragati za mineralima u Tihom oceanu, napominje Reuters. Kina, Rusija i neke otočne države Tihog oceana već su pribavile dozvole.

Indija se planira usredotočiti na zonu Clarion-Clipperton na potezu između Havaja i Meksika, dokazano bogatu grumenjem s mineralima poput mangana, nikla, bakra i kobalta.

Formiranje krumpirastih grumenova traje milijun godina, a prvi su ih otkrili britanski mornari mornari davne 1873. godine, napominje Reuters.

“Još nismo spremni”

Za razliku od Kine, Indija još nije razvila tehnologiju rudarenja na morskom dnu i trebat će najmanje tri do četiri godine da bude spremna za vađenje, tvrde stručnjaci.

“Puno smo radili na tehnologiji rudarenja u dubokom moru, ali je nismo usavršili. Gledano iz te perspektive, još nismo spremni”, kaže bivši dužnosnik indijskog ministarstva za znanost o Zemlji M. Rajeevan.

Možda vas zanimaŠef BMW-a: Najava carina na kineske aute šteti europskim interesima

Kritičari pak upozoravaju još nije dovoljno poznato kako rudarenje utječe na morske ekosustave.

“Nisam siguran da današnje tehnologije i metode mogu otkloniti zabrinutost za okoliš”, rekao je stručnjak za oceane na Istraživačkom institutu za održivost u Potsdamu Pradeep Singh.

Gotovo 30 zemalja zatražilo je moratorij na rudarenje na morskom dnu, a zagovornici uključuju skupinu pacifičkih država, uključujući Nauru i Cookove otoke. Očekuje se da će Nauru krajem godine od ISA-e u ime kanadske tvrtke The Metals Company zatražiti dozvolu za rudarenje.

Od zlata do kobalta

Indija pak očekuje da će od ISA-e do kraja godine dobiti još dvije dozvole za istraživanje na dnu Indijskog oceana, u regijama Carlsberg Ridge i Afanasy-Nikitin Seamount, poznatima po ležištima polimetalnih sulfida i skromnijim nalazištima feromangana, rekao je Ravichandran.

Dozvole se izdaju na razdoblje od 15 godina, stoji na internetskoj stranici ISA-e.

Ležišta polimetalnih sulfida sadrže metale poput bakra, zlata, srebra i cinka. Nalazišta feromangana obično pak sadrže kobalt, nikal, mangan, platinu i lantanoide, ključne sirovine za tehnološki sektor.

Indija uglavnom uvozi bakar i litij, a skupini od 24 minerala dodijelila je status “ključnih” sirovina za energetsku tranziciju.