Dunavske pastrve opet zaplivale Bijelom rijekom

Do završetka uklanjanja prvih umjetnih barijera sa slatkovodnih ekosustava u Hrvatskoj dijele nas radovi na još samo jednoj, od ukupno osam lokacija na Bijeloj rijeci u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Matica koju zajedno čine Bijela rijeka i Crna rijeka opskrbljuje vodom Plitvička jezera, a posljednja lokacija bit će očišćena od barijera tijekom ljeta, nakon što se obnovi most izrađen metodom suhozida. Uklanjanje barijera provode stručnjaci iz Nacionalnog parka Plitvička jezera i svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF.

Iako duga samo 4,5 kilometara, Bijela rijeka je tijekom posljednjih 250 godina ispresijecana s brojnim mlinicama, pilanama i akumulacijama. Park je proveo obnovu starog toka na tri lokacije na kojima su bili potrebni manji zahvati, te će dovršiti uklanjanje s četvrte lokacije po završetku obnove suhozidnog mosta, dok je WWF Adria osigurala radove s mehanizacijom kojima su uklonjene četiri umjetne barijere na vodama Bijele rijeke. Zbog toga je Bijela rijeka ponovno potekla prirodnim dijelovima korita bez umjetnih pregrada, čime je autohtonim dunavskim pastrvama omogućeno slobodno kretanje cijelim tokom rijeke, a prve su pastrve već viđene u obnovljenom toku. Uklanjanjem i zahvatima na osam barijera na toku Bijele rijeke, oslobođeno je ukupno osam kilometara toka od izvora Bijele rijeke do Prošćanskog jezera.

„Dunavska pastrva je povijesno bila najzastupljenija vrsta u vodama Nacionalnog parka, no izlovom je njena populacija dovedena do ruba izumiranja. Preostalim je jedinkama njihova migracija uzvodno radi mrijesta, od Prošćanskog jezera, dugi niz godina bila onemogućena zbog umjetnih barijera na Bijeloj rijeci. Uklanjanjem tih umjetnih barijera Bijela rijeka se vraća u prirodno stanje, a pastrve će neometano pronaći svoj put uzvodno na mrijest“, objasnio je dr. sc. Kazimir Miculinić, stručni voditelj u NP Plitvička jezera.

Proces koji je doveo do uklanjanja barijera potrajao je gotovo šest godina. Prikupljanje podataka, monitorinzi, hidrološka, hidromorfološka, biološka i geodetska istraživanja i mjerenja te na kraju izrada samog elaborata uklanjanja barijera, sve je to prethodilo prvom zamahu bagera početkom svibnja ove godine. Uklanjanje barijera vraća prirodnu dinamiku toka vode, omogućava migriranje riba i drugih vrsta koje žive u rijekama i potocima te značajno smanjuje rizik od poplava i suša. Rijeke prirodno obavljaju brojne funkcije od kojih imaju koristi i pojedinci i zajednice, od osiguravanja vode za piće i hrane do reguliranja efekata klimatskih promjena. Zato su inicijative za uklanjanje barijera, poput ove koja je danas završila na Plitvičkim jezerima, izuzetno važne, ne samo za prirodu, nego i za ljude.

Možda vas zanimaTreba li vjerovati aplikacijama za mjerenje kvalitete zraka. Evo što kažu iz Ministarstva

„Nefunkcionalne barijere koje su ljudi sagradili negativno utječu na kompletan živi svijet u vodi i oko nje. Njihovo uklanjanje mali je doprinos strategiji Europske unije kojom je predviđeno da se 25.000 kilometara rijeka oslobodi od barijera i nefunkcionalnih brana, a znatno veći obnovi prirode koja je nužna za jačanje naše otpornosti na klimatske promjene,“ ističe Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji.

Bijela rijeka je tijekom posljednja dva mjeseca doživjela veliku promjenu; njen tok više nije stisnut u betonske cijevi, njene bočne strane više ne kontroliraju visoki kameni zidovi, a obnovom suhozidnog mosta i uklanjanjem posljednje barijere, nakon dugog niza godina konačno se vraća svojoj sestri, Crnoj rijeci, u spoju iz kojeg ih više nitko neće razdvojiti nasutom zemljom, betonom i kamenom. Sada ponovno teče u svom originalnom izgledu i puni najljepše slapove i jezera Hrvatske, Plitvička jezera.

Osim što su štetne za prirodu i njen živi svijet, barijere su opasne i za ljude. Prema nedavno objavljenom Izvještaju Dam Removal Europe pokreta, do sada je zabilježeno 82 incidenta koji su uzrokovani preprekama na rijekama, a nastradalo je čak 129 osoba.

Nakon uspješnog uklanjanja prvih barijera u našoj regiji s rijeke Vezišnice u Crnoj Gori 2021. godine, ovo je drugo uklanjanje barijera u regiji i prvo u Hrvatskoj, a NP Plitvička jezera i WWF ga provode uz potporu europskog Open Rivers programa, organizacije za dodjelu bespovratnih sredstava posvećene obnovi rijeka.