Danska uvodi klimatski porez na “ispušne plinove” krava i svinja

Nakon velikih poljoprivrednih prosvjeda, Njemačka i druge velike zemlje EU pokušavaju umiriti poljoprivredni sektor olakšicama. Danska vlada ima suprotan pristup, s novim klimatskim porezom koji utječe samo na poljoprivredu. Posebnost je što to podržava i poljoprivredna industrija.

Poljoprivreda u EU doprinosi ukupnim emisijama stakleničkih plinova u prosjeku čak deset posto. Pa ipak, za razliku od drugih sektora poput energetike, industrije, prometa i građevinarstva u EU, poljoprivrednici još nisu morali platiti za svoje emisije.

Međutim, s obzirom na prosvjede poljoprivrednika u mnogim europskim zemljama prošle zime, trenutno je malo vjerojatno da će se to dogoditi, s izuzetkom jedne države – Danske. Tamošnja poljoprivreda doprinosi čak 35 posto ukupnim emisijama, a tome bi sada trebalo stati na kraj.

Danska se želi odvažiti i postati prva država u svijetu koja će uvesti porez na stakleničke plinove koji nastaju proizvodnjom mesa i mlijeka. Novi porez kolokvijalno je poznat i kao “porez na podrigivanje”, a primarno je namijenjen borbi protiv emisije metana iz stoke.

Možda vas zanimaZbog jako hladne zime u Mongoliji uginulo dva milijuna životinja

Iako metan nestaje iz atmosfere brže od ugljičnog dioksida (CO2) tijekom 20 godina on je oko 80 puta štetniji za klimu od CO2 jer može vezati daleko više topline na zemljinu površinu. Prema studijama, sam metan odgovoran je za 0,5 stupnjeva od 1,1 stupnja globalnog zatopljenja koje su dosad uzrokovali ljudi.

Danska želi reinvestirati prihod od novog poreza u zaštitu klime. Fond za zelene površine vrijedan oko 5,4 milijarde eura namijenjen je financiranju pošumljavanja 250.000 hektara kako bi se dodatno uklonio CO2 iz atmosfere. Osim toga, 140.000 hektara močvara treba vratiti u prirodno stanje kako bi se koristila kao skladišta ugljičnog dioksida.

Danski klimatski porez primjenjivat će se od 2030. Farme za tov svinja i mliječne farme tada će morati platiti ukupno 300 danskih kruna za ekvivalent tone CO2 koju ispuste, što je oko 40 eura po trenutnom tečaju. Pristojba će porasti na protuvrijednost od 101 eura po toni do 2035. godine.

Poljoprivrednici mogu dobiti naknadu za svoj pristanak na novi zakon. U zamjenu za klimatski porez trebali bi dobiti niz olakšica u porezu na dohodak. To znači da je stvarni dodatni financijski teret manji i procjenjuje se da će iznositi samo između 15 i 30 eura po ekvivalentu tone CO2. Osim toga, klimatski porez može se u potpunosti izbjeći ako poljoprivrednici ulažu u određene tehnologije zaštite okoliša i klime. 2032. također će se ispitati ima li porez negativan utjecaj na konkurentnost danskih poljoprivrednika.