Čisteći medvjedići u kampanji ‘Baci čik u koš’ prikupili 15.000 opušaka u Zagrebu
- Ekologija - 11.03.2024.
Udruge Čisteći medvjedići i RokOtok u subotu su u sklopu kampanje „Baci čik u koš“ prikupili 15.000 čikova od zagrebačkog Glavnog kolodvora do Trga bana Josipa Jelačića te su ih tamo simbolično izložili upozorivši kako je 80 posto opušaka odbačeno na krivo mjesto.
Članovi udruga su na glavnom zagrebačkom trgu educirali i osvještavali prolaznike o tom problemu te od skupljenih opušaka napravili natpis “Baci čik u koš”, a djeci organizirali igru u kojoj iz daljine bacaju opuške u koš.
Kampanja je počela sredinom rujna prošle godine, od tada su organizirali desetak „čikolova“ u nekoliko hrvatskih gradova, prikupili više od 100.000 opušaka i podijelili više od 200 džepnih pepeljara za pušače.
Prvi „čikolov“ bio je na zagrebačkom Tomislavcu, nakon toga skupljali su čikove u Novoj Kapeli, Varaždinu i Križevcima, a međunarodni “čikolovi” bili su u Gibraltaru, Zürichu i Ljubljani.
To je ta ekipa! Laganih 100 tisuća opušaka na Trgu bana Jelačića, a njih smo prikupili u proteklih 6 mjeseci kampanje BACI ČIK U KOŠ u suradnji s RokOtok / Ribafish. Uskoro više… Čisto, čisto!
Posted by Čisteći Medvjedići on Saturday, March 9, 2024
Bacanje opušaka na krivo mjesto rezultira sa 4,5 bilijuna čikova u okolišu godišnje, a filteri klasičnih cigareta su teško biorazgradivi jer sadrže mikroplastiku i razne toksine pa kroz tlo i vodu završe u ljudskim organizmima.
“Drugim riječima, nakon pušenja sa svakim bačenim opuškom trujemo se još jednom“, upozorio je Perica Štefan, voditelj kampanje “Baci čik u koš”.
Pokretač projekta RokOtok Domagoj Jakopović Ribafish član je Čistećih medvjedića od najranijih dana, a jedan od bitnih ciljeva njegova projekta je osvještavanje ljudi o zagađenosti okoliša.
Osim plivanja Ribafish organizira akcije čišćenja plaže. “Sigurno vam nije ugodno kad legnete na plažu i vidite da ste okruženi hrpom čikova”, istaknuo je.
Udruge apeliraju na lokalnu samoupravu i državnu vlast da uvedu značajnije kazne koje bi natjerale građane na odgovornije ponašanje i pomogle u rješavanju velikog problema.
„Iako nam takve metode nisu naročito drage, bojimo se da nema drugog načina za ubrzanje tog procesa”, kaže Štefan.
