Automobili u Hrvatskoj sve stariji: To ima utjecaja i na okoliš

U 2023. godini povećala se ukupna prosječna starost svih vozila u RH s 14,59 (2022.) na 14,66 godina, dok su osobni automobili u prosjeku stari 13,38 godina (13,29 godina u 2022. godini). Podatci Centra za vozila Hrvatske pokazuju kako je, u odnosu na 2022. godinu, došlo i do velikog povećanja prvih registracija u RH. U kategoriji novih osobnih automobila govorimo o povećanju za oko 30 posto (s 44.476 na 57.953 vozila), dok u kategoriji rabljenih vozila povećanje iznosi približno 29 posto (s 62.035 na 79.914 vozila). No to nije spriječilo daljnje starenje voznog parka.

Od ukupno registriranih vozila njih 66,7 posto staro je 10 i više godina. Na drugom su mjestu vozila stara 6 do 9 godina (15,63 posto), a zatim slijede vozila stara od 2 do 5 godina (12,11 posto) dok su vozila stara do godinu dana najmanje zastupljena (5,56 posto). Od ukupno pregledanih 2.406.952 vozila, na redovnom je tehničkom pregledu njih 428.385 proglašeno neispravnima. To je udio od 17,7 posto što znači da je gotovo svaki peti automobil na tehničkom pregledu bio neispravan. Na pregledanim je vozilima utvrđena ukupno 2.430.791 greška, od čega najviše na uređajima za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju (576.570, odnosno, 23,72 posto), a slijede greške na uređajima za kočenje (535.498, odnosno, 22,03 posto). Prosječan broj grešaka po neispravnom vozilu tako iznosi 5,67. Zabrinjavajući je podatak i taj da je na 295.000 pregledanih vozila utvrđena grešku na motoru vozila.

Zanimljivi su podatci koji nam govore kakva je situacija po županijama, pa je tako najviše vozila na benzinski pogon, uz Grad Zagreb (138.836) registrirano u Splitsko-dalmatinskoj županiji (86.739). Na dizelski pogon, uz Grad Zagreb (203.814) također ih je najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji (111.906); dok je najviše vozila na električni pogon, uz Grad Zagreb (2.728) registrirano u Zagrebačkoj županiji (835).

„Statistički podaci nam već nekoliko godina ukazuju na neprekidan rast starosti vozila, što znači da se vozila kvare uslijed dugogodišnjeg trošenja pojedinih dijelova. Iako je broj prvih registracija u RH u kategoriji novih vozila veći nego prošle godine, i dalje prednjače registracije rabljenih vozila. To ne mora nužno značiti da su rabljena vozila lošija ili nekvalitetnija, ali njih svakako treba redovito održavati i pregledavati. Stanice za tehnički pregled tu imaju važnu ulogu zbog uočavanja nepravilnosti te podizanja razine sigurnosti svih sudionika u prometu na način da u njemu sudjeluju samo ona vozila koja zadovoljavaju tehničke uvjete sigurnosti. Svakako pozdravljamo i povećanje broja registracija električnih vozila, koji postepeno raste iz godine u godinu .“– izjavio je Tomislav Škreblin, pomoćnik Uprave za tehničke poslove u CVH.

Možda vas zanimaImamo još dvije godine za spas planete

Vrlo mali udio električnih automobila na cestama i velik broj izuzetno starih automobila ima negativan utjecaj i na okoliš. Stariji automobili ne ispunjavaju aktualne ekološke norme te tako vie zagađuju okoliš svojim ispušnim plinovima u kojima ima više štetnih tvari. Zbog toga vozilo staro trideset godina u okoliš izbacuje oko pet puta više štetnih tvari nego današnja moderna vozila. Također, stariji automobili troše više goriva od novih što znači i veću emisiju CO2. Uz sve ovo stariji automobili imaju i veće izglede za neispravan rad koji dodatno onečišćava okoliš i povećava CO2 emisije. Dobar pokazatelj za to je činjenica da je čak 295.000 vozila imalo grešku na motoru.