Želite ekološki auto? Od blagih hibrida do vodikovih gorivih ćelija. U čemu su razlike i što odabrati

Svijet automobila brzo se mijenja, a s njim i pojmovi koje sve češće čujemo u reklamama, tehničkim specifikacijama i razgovorima u autosalonima. Hibrid, plug-in, mild hybrid, BEV, FCEV… Za prosječnog kupca, sve to može djelovati zbunjujuće. I dok proizvođači s razlogom ističu svoje „zelene“ tehnologije, stvarno razumijevanje razlika između njih ključno je kako bismo znali što zapravo kupujemo. Ovdje donosimo jednostavno objašnjenje svih glavnih vrsta elektrificiranih pogona koje danas nalazimo na tržištu.

Blagi hibrid (MHEV): Elektromotor u ulozi asistenta

Blagi hibrid, ili MHEV (Mild Hybrid Electric Vehicle), najjednostavniji je oblik elektrifikacije. Takvi automobili imaju klasični benzinski ili dizelski motor, ali i mali elektromotor koji radi na niskonaponski sustav, obično 48 volti. Ovaj elektromotor uglavnom ne može pokretati vozilo samostalno, njegova uloga je asistirati motoru s unutarnjim izgaranjem pri ubrzanju, startanju motora i vožnji pri malim opterećenjima. Tako smanjuje potrošnju goriva i emisije, ali ne omogućuje vožnju na struju.

Prednosti: Niža potrošnja goriva bez potrebe za punjenjem

Nedostaci: Ne može voziti isključivo na struju, uštede su relativno male

Hibrid (HEV): Dvije strane istog pogona

Klasični hibridni automobili, poznati i kao HEV (Hybrid Electric Vehicle), kombiniraju benzinski motor i snažniji elektromotor koji može samostalno pokretati automobil na kratkim udaljenostima, primjerice, prilikom manevriranja ili vožnje gradom do određene brzine. Energija se prikuplja regenerativnim kočenjem i radom motora na izgaranje te se pohranjuje u malu bateriju. Ovi automobili se ne pune na utičnicu, sustav sam upravlja prelaskom između benzinskog i električnog pogona.

Prednosti: Nema potrebe za punjenjem, niža potrošnja u gradu

Nedostaci: Ograničena vožnja na struju, manje isplativ na autocesti

Plug-in hibrid (PHEV): Najbolje od dva svijeta?

Plug-in hibridi, ili PHEV (Plug-in Hybrid Electric Vehicle), idu korak dalje. Imaju veće baterije koje se pune putem utičnice ili punionice, što im omogućuje da voze isključivo na struju od oko 40 do oko 100 kilometara, dovoljno za svakodnevne gradske rute. Kada se isprazni baterija, uključuje se klasični motor, a auto se ponaša kao obični hibrid. Idealni su za one koji često voze kratke dionice, ali povremeno trebaju automobil za dulja putovanja.

Prednosti: Vožnja bez emisija na kratke staze, fleksibilnost

Nedostaci: Skuplji, kompleksniji, ovisnost o punjenju za puni potencijal

Range extender (REEV): Električni auto s benzinskim generatorom

Ova tehnologija nije široko rasprostranjena, ali je zanimljiva i u budućnosti će je biti sve više. Automobili s takozvanim range extenderom pogonjeni su isključivo električnim motorom, no u sebi imaju mali benzinski motor koji ne pokreće kotače, nego služi kao generator kada se isprazni baterija. Dakle, auto vozi kao električni, ali bez straha od prazne baterije. Rijetka vrsta, ali nekima itekako korisna, osobito dok se mreža punionica još razvija.

Prednosti: Električni osjećaj vožnje bez brige o dometu

Nedostaci: Manja učinkovitost, dodatna mehanička složenost, rijetki modeli

Baterijski električni automobil (BEV): "Prava struja"

Baterijski električni automobili, poznati i kao BEV (Battery Electric Vehicle), najčišći su oblik električne mobilnosti. Nemaju ispušne cijevi, spremnik za gorivo ni motor s unutarnjim izgaranjem, pogone ih samo elektromotor(i) i velika baterija koja se puni putem vanjskih punjača. BEV-ovi su najčišći za okoliš (ako ih se puni iz obnovljivih izvora), najtiši i često vrlo brzi zbog trenutnog okretnog momenta. No zahtijevaju promjenu navika, punjenje kod kuće, planiranje putovanja i ovisnost o punionicama.

Prednosti: Nema emisija, tihi i uglađeni, jednostavan za održavanje

Nedostaci: Cijena, domet ovisi o bateriji, infrastruktura još uvijek u razvoju

Automobili na gorive ćelije (FCEV): Vodik kao gorivo budućnosti?

FCEV (Fuel Cell Electric Vehicle) automobili koriste vodik za stvaranje električne energije unutar vozila. U gorivim ćelijama, vodik reagira s kisikom iz zraka i proizvodi struju koja pogoni elektromotor, a jedini nusprodukt je vodena para. Punjenje traje samo nekoliko minuta, a domet je usporediv s klasičnim automobilima. Problem je u infrastrukturi, punionica je malo (u hrvatskoj nema ni jedne), vodik je skup, a proizvodnja i distribucija kompleksna.

Prednosti: Brzo punjenje, velik domet, nulte emisije

Nedostaci: Malo modela, vrlo skupa infrastruktura i njen nedostatak, vodik uglavnom dolazi iz fosilnih izvora

Koji odabrati?

Odgovor ovisi o vašim navikama, budžetu i pristupu infrastrukturi. Ako puno vozite gradom i ne možete puniti auto kod kuće, hibrid ili blagi hibrid mogli bi biti najpraktičniji. Plug-in hibrid nudi dobru ravnotežu za one koji žele okusiti električnu vožnju bez potpunog odricanja od benzina. BEV-ovi su najbolji za one koji imaju pristup punionicama i žele voziti bez emisija. A gorive ćelije? Za sada još uvijek više eksperiment nego stvarna opcija, ali tehnologija koja možda ima budućnost. U svakom slučaju, budućnost automobila više nije samo „benzinska“ ili „dizelska“. Sve više je električna, a njezine nijanse vrijedi dobro upoznati.