Zeleni procvat na Grenlandu: Kako topljenje leda hrani arktički ekosustav

Topljenje grenlandskog ledenog pokrova ne mijenja samo razinu mora, već i život u moru. Nova studija pokazuje da slatka voda koja se slijeva s ledenjaka u ocean podiže hranjive tvari iz dubine i potiče procvat algi - temelj cijelog arktičkog prehrambenog lanca.

Kad se ljeti led otapa, ogromne količine vode teku kroz pukotine i kanalima u ledu, ponekad stotinama metara duboko, prije nego što se slijevaju u more. Budući da je slatka voda lakša od slane, ona ponovno izbija na površinu, a pri tom procesu podiže hranjive tvari poput željeza i nitrata s morskog dna prema površinskim slojevima. Upravo ti elementi hrane alge, koje su osnovna hrana za brojne vrste, od sitnog zooplanktona do riba poput morskog lista, čija se veća brojnost bilježi u fjordovima gdje ima više otopljene vode.

Najveći izvor takve vode nalazi se ispod ledenjaka Jakobshavn, iz kojeg se u jeku ljeta izlijeva više od milijun litara u sekundi. Znanstvenici su u istraživanju, objavljenom u časopisu Nature Communications: Earth & Environment, koristili više od tri desetljeća podataka o temperaturi, tlaku i slanosti mora kako bi modelirali utjecaj ovog topljenja. Rezultati pokazuju da topljenje može povećati ljetni rast algi za 15 do 40 posto.

Studija je otkrila i da razrjeđivanje morske vode smanjuje njezinu sposobnost upijanja ugljikova dioksida. Ipak, taj gubitak nadoknađuje brži rast algi, koje apsorbiraju još veće količine CO2, čime neizravno pomažu u ublažavanju klimatskih promjena.

Znanstvenici ističu da će nastavak topljenja vjerojatno dodatno pojačati ove procese, iako dugoročne posljedice za ekosustav Arktika i globalnu klimu tek trebaju biti potpuno shvaćene.