Zbog klimatske krize u 2023. je zabilježen rekordan broj smrti od vrućine

Smrtni slučajevi povezani s vrućinom, nesigurnošću dostupnosti hrane i širenjem zaraznih bolesti uzrokovanih klimatskom krizom dosegli su rekordne razine, navodi se u devetom izvješću časopisa Lancet Countdown o zdravlju i klimatskim promjenama. Novo izvješće otkriva da se ljudi diljem svijeta suočavaju s neviđenim prijetnjama zdravlju zbog klime koja se brzo mijenja.

“Ovogodišnja procjena neposrednih prijetnji zdravlju uzrokovanih klimatskim nedjelovanjem otkriva dosad najzabrinjavajuća otkrića”, upozorila je dr. Marina Romanello, izvršna direktorica Lancet Countdowna na Sveučilišnom koledžu u Londonu.

U izvješću se navodi da je 2023. godine ekstremna suša koja je trajala najmanje mjesec dana pogodila 48 posto globalne kopnene površine, dok su se ljudi morali nositi s dodatnih 50 dana visokih temperatura opasnih po zdravlje u odnosu na to što bi se očekivalo bez klimatske krize. Kao rezultat toga, 151 milijun više ljudi suočio se s umjerenim ili ozbiljnim nedostatkom hrane, riskirajući pothranjenost i druge štete po svoje zdravlje.

Smrtnost uzrokovana vrućinom među starijima od 65 godina porasla je za 167 posto 2023. godine u usporedbi s 1990-ima. Starenje globalne populacije znači da bi broj takvih smrti povećao i bez klimatske krize, ali samo za 65 posto. Visoke temperature također su dovele do rekordnih 6 posto više sati izgubljenog sna u 2023. od prosjeka od 1986. do 2005. godine. Loš san ima dubok negativan učinak na fizičko i mentalno zdravlje.

Toplije i suše vrijeme dovelo je do većeg broja pješčanih i prašnih oluja, što je pridonijelo 31 postotnom povećanju broja ljudi izloženih opasno visokim koncentracijama čestica, dok se bolesti opasne po život poput denge, malarije i virusa Zapadnog Nila i dalje šire u nova područja kao rezultat viših temperatura.