Video: Otpad umjesto kamena. Mađarska tvrtka razvija revolucionarnu metodu za gradnju cesta

Ceste se tradicionalno grade od kamena, betona i asfalta, materijala koji zahtijevaju masovno vađenje prirodnih resursa. No u Mađarskoj se pojavila tvrtka koja taj stoljetni recept želi promijeniti. Umjesto kamenog agregata, u temelj cesta planira ugraditi otpadne materijale poput plastike i pjene, pretvarajući smeće u održivu građevinsku sirovinu.

Tvrtka pod imenom Macropa iz Budimpešte razvila je metodu kojom značajan dio kamenog agregata u betonskoj ili kamenoj podlozi cesta zamjenjuje s otpadnim materijalima. Prema izvještaju agencije Reuters, riječ je o sili-plastičnim i pjenastim otpadima koji se mrve, usitne i miješaju u materijal za temelje ceste. Takvo rješenje nudi dvostruku dobit: smanjuje potrebu za eksploatacijom kamena, a istovremeno daje vrijednost otpadu koji često završava na odlagalištima.

Inovacija je i tehnološki zanimljiva. Ključni korak je usitnjavanje i homogenizacija otpada te njegova integracija u mješavinu koja se koristi za konstrukciju cestovne podloge. Iako detaljni tehnički podaci nisu javno objavljeni, metoda se naslanja na već postojeće istraživanje upotrebe materijala za lakše betonske sastave u kojima se tradicionalni agregat dijelom zamjenjuje otpadnim komponentama. U mađarskom slučaju radi se o materijalima poput plastike i pjena, otpadu koji je inače teško reciklirati.

Za sektor cestogradnje ovo znači potencijalno značajan preokret. Ako se metoda pokaže pouzdanom, mogli bismo dobiti manji utjecaj na okoliš, manju potrošnju kamena i agregata, a velike količine otpada dobile bi novi život kao temelj za ceste. Također, to je i logičan odgovor na izazove koje u Mađarskoj predstavlja građevinska industrija. Prema izvješću OECD, sektor gradnje u toj zemlji troši goleme količine sekundarnih materijala, a potencijal za kružno gospodarstvo u građevini tek se počinje istraživati.

Ipak, ostaje nekoliko otvorenih pitanja, primjerice dugotrajna izdržljivost cesta izrađenih s takvom mješavinom, troškovi proizvodnje u odnosu na klasične materijale, kao i normativni okvir. Naime, cestogradnja je jednim dijelom vrlo regulirana pa prihvaćanje ovakve inovacije zahtijeva testiranja i certifikaciju. Izvještaj Reutersa implicira da je tehnološki koncept još u ranoj fazi primjene.

Ako se tehnologija pokaže izvedivom "na velikoj skali", mogli bismo za nekoliko godina voziti po otpadu. Takav bi pristup mogao postati model i za druge države koje žele smanjiti ekološki otisak gradnje cesta i istovremeno potaknuti učinkovitost resursa.