Udruga za kompostiranje: 'Birokratske barijere onemogućuju prodaju komposta'

Hrvatska udruga za kompostiranje (HUK) objavila je u četvrtak priopćenje u kojem upozorava na sve veće prepreke u gospodarenju biootpadom koje, navode, ugrožavaju napredak Hrvatske prema ciljevima kružnoga gospodarstva.

- 2024. godina donijela je zanemariv rast u odvojeno prikupljenom biootpadu, ali i dalje izostaje ključna zakonska regulativa koja bi omogućila potpunu oporabu biootpada na tržištu, prvenstveno kroz proizvodnju i prodaju komposta. Unatoč hitnosti situacije u sektoru gospodarenja biootpadom, Povjerenstvo za izradu Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima, osnovano 4. srpnja 2024. godine, do danas nije održalo niti jedan sastanak. Više od šest mjeseci od osnivanja, hrvatske kompostane, koje ovise o donošenju ovog pravilnika, suočavaju se s ozbiljnim posljedicama. Pravilnik o HR gnojidbenim proizvodima trebao bi omogućiti kategorizaciju komposta kao kvalitetnog gnojiva i omogućiti njegov plasman na tržište. Bez njega, čak 66.000 tona proizvedenog komposta stoji u skladištima kompostana, blokirajući njihove kapacitete i ugrožavajući održivost cijelog sustava. Više od pola godine bez ijednog sastanka Povjerenstva govori o ozbiljnom podcjenjivanju ovog problema. Kompostane diljem Hrvatske ne samo da gube financijski, već trpe reputacijske i operativne posljedice. To je neprihvatljivo za zemlju koja tvrdi da teži održivom razvoju i cirkularnoj ekonomiji, pozivamo nadležne institucije da se što prije aktiviraju i osiguraju donošenje Pravilnika, koji je ključan za budućnost sektora gospodarenja biootpadom i održivi razvoj Hrvatske izjavio je Marko List, predsjednik Hrvatske udruge kompostana. 20 kompostana obradilo je 93.095 tona biorazgradivog otpada, proizvevši pritom 66.000 tona komposta. Međutim, nedostatak Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima sprječava plasiranje komposta na tržište kao visokokvalitetnog gnojiva - poručili su

- Nakon nekoliko godina ulaganja novaca u infrastrukturu i edukacije, kompostane su spremne proizvedeni kompost staviti na tržište, no birokratske barijere onemogućuju prodaju. Ovaj problem donosi ne samo financijske gubitke, nego i propuštenu priliku za ekološki prihvatljiva rješenja - ističe Marko List, predsjednik HUK-a.

Kompostane u Hrvatskoj su izložene:

1. Financijskim gubitcima

• Neprodani kompost predstavlja potencijalni gubitak od 2,1 milijun eura.
• Visoki troškovi skladištenja i održavanja kvalitete dodatno opterećuju proizvođače.

2. Operativnim posljedicama

• Preopterećeni skladišni kapaciteti otežavaju prihvat novih količina biootpada.
• Neodrživ proizvodni ciklus ugrožava dugoročne planove širenja i ulaganja u tehnologije.

3. Reputacijskim gubitcima

• Nemogućnost distribucije komposta negativno utječe na povjerenje kupaca i partnera

Posljedice za cirkularnu ekonomiju

303.571 tona biootpada (60 % ukupne količine) i dalje završava na odlagalištima. Nedostatak adekvatne regulative koči bržu tranziciju na kružno gospodarstvo i onemogućuje:

• Smanjenje emisija stakleničkih plinova.
• Unaprjeđenje poljoprivrede kroz korištenje visokokvalitetnog komposta.
• Razvoj novih tehnologija i otvaranje investicijskih prilika u otpadu i resursnim sektorima.

Što je potrebno za unaprjeđenje sustava?

Da bi Hrvatska iskoristila puni potencijal biootpada, nužne su brze i učinkovite mjere:

1. Donošenje Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima: Osigurati pravni okvir za klasifikaciju i prodaju

komposta.

2. Edukacija i osvještavanje javnosti: Povećati razinu znanja građana i lokalnih vlasti o prednostima

odvojenog prikupljanja biootpada.

3. Subvencije i poticaji: Olakšati poslovanje kompostana i poljoprivrednika uvođenjem subvencija za

kružne modele proizvodnje.

Zaključak:

Nedostatak Pravilnika o HR gnojidbenim proizvodima simbol je šireg izazova: administrativne i institucionalne prepreke koje koče razvoj kružnoga gospodarstva. Vrijeme je da prepoznamo biootpad kao vrijednu sirovinu za izgradnju održivije budućnosti, a ne kao problem. Hrvatska ima sve preduvjete postati europski primjer kružnoga gospodarstva, no za to trebamo jasan pravni i institucionalni okvir, zaključuje List.