UN-ov klimatski čelnik: Ekonomija bi mogla ubrzati zelenu tranziciju

Čišćenje industrije i gospodarstva donijet će goleme ekonomske koristi državama koje na vrijeme iskoriste priliku, poruka je Simona Stiella, glavnog tajnika UN-ove okvirne konvencije o klimatskim promjenama. Uoči ključnog summita svjetskih čelnika u New Yorku, Stiell je za The Guardian izjavio kako je uvjeren da će ekonomske koristi natjerati vlade na ubrzanje klimatske akcije, iako je jasno da obveze predviđene Pariškim sporazumom neće biti ispunjene do kraja ovog mjeseca.

Stiell smatra da se proces ipak kreće u dobrom smjeru, iako ne dovoljno brzo ni duboko. Kao primjer naveo je Kinu, u kojoj obnovljivi izvori već daju četvrtinu električne energije, električni automobili drže polovicu tržišta, a izvoz zelenih proizvoda vrijedio je 177 milijardi dolara prošle godine. Ipak, Peking će vjerojatno predložiti konzervativan klimatski plan, dijelom zbog globalnih političkih neizvjesnosti.

Ni Europska unija nije uspjela dogovoriti ambiciozniji cilj. Ministri su se ovoga tjedna složili oko smanjenja emisija od 66,25 do 72,5 posto do 2035., u odnosu na 1990. godinu. Aktivisti su očekivali barem 79 posto, a stručnjaci upozoravaju da bi blaža varijanta ostavila previše ambiciozan put prema 90 posto smanjenja do 2040. godine.

Australija je prošlog tjedna objavila da cilja na 62 do 70 posto smanjenja do 2035., što je također ispod znanstvenih preporuka. Istodobno, SAD, Rusija i Saudijska Arabija često se optužuju za usporavanje pregovora.

Ipak, Stiell ističe kako privatne investicije pokazuju da tržište već reagira. Prošle godine uloženo je više od 2000 milijardi dolara u zelenu energiju i niskougljičnu industriju, dvostruko više od ulaganja u fosilna goriva. "Vidim obećanje, vidim akciju, vidim konkretne rezultate, ali još uvijek nedovoljno", naglasio je.

Klimatske promjene sve češće pogađaju i bogate zemlje: rast cijena hrane zbog ekstremnih vremenskih uvjeta te sve veći broj kuća i poslova koje se ne isplati osigurati u SAD-u i Velikoj Britaniji. Računi za klimatske štete već se mjere u stotinama milijardi dolara godišnje, a do kraja desetljeća mogli bi dosegnuti više od pet posto globalnog BDP-a godišnje. "Takva recesija bila bi bez presedana", upozorio je Stiell.

Unatoč svemu, ostaje optimističan. Smatra da Cop30 u Brazilu može biti prekretnica, ne nužno rješenje svih problema, nego jasna poruka da zelena tranzicija otvara i gospodarske prilike kroz nova radna mjesta, sigurniju opskrbu hranom i energijom te bolju kvalitetu života. "Nije dovoljno podizati uzbunu, potrebno je ljudima prenijeti poruku na način koji razumiju. A istovremeno, vidim prilike, vidim nadu i otpornost čovječanstva", zaključio je Stiell.