UN: Proizvodnja hrane i fosilna goriva uzrokuju 5 milijardi dolara štete po okoliš svaki sat

Način na koji danas proizvodimo hranu i energiju stvara oko 5 milijardi dolara ekološke štete svakoga sata, upozorava novo izdanje izvješća Global Environment Outlook (GEO) Ujedinjenih naroda. Autori poručuju kako je prekid tog obrasca ključan za duboku globalnu transformaciju, bez koje bi društveni i gospodarski slom mogli postati neizbježni.

Izvješće, na kojem je radilo oko 200 znanstvenika Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, snažno mijenja perspektivu. Klimatske promjene, gubitak prirode i onečišćenje više se ne promatraju kao izdvojeni "zeleni" problemi, već kao prijetnje gospodarstvu, sigurnosti opskrbe hranom i vodom, javnom zdravlju i nacionalnoj sigurnosti. Prema riječima suautora Roberta Watsona, ti procesi već danas potiču nestabilnosti i sukobe u brojnim dijelovima svijeta.

Kako globalna populacija raste, raste i potražnja za hranom i energijom, no većina se i dalje proizvodi metodama koje ozbiljno opterećuju okoliš. Izvješće ipak donosi poruku da je održiviji svijet dostižan, ali uz političku hrabrost i odlučne promjene. Znanstveni temelji postoje, rješenja su poznata, no vremenski prostor za djelovanje brzo se zatvara.

Podaci iz izvješća dodatno naglašavaju razmjere problema. Godišnja šteta od izgaranja ugljena, nafte i plina te industrijske poljoprivrede procjenjuje se na čak 45 bilijuna dolara. Najveći udio otpada na prehrambeni sustav s oko 20 bilijuna, promet s 13 bilijuna te proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva s 12 bilijuna dolara. Istodobno, svijet i dalje izdvaja oko 1,5 bilijuna dolara godišnje na subvencije koje potiču ekološki štetne industrije.

UN-ovi stručnjaci ističu da su troškovi nečinjenja daleko veći od cijene promjena. Samo koristi od klimatskih mjera mogle bi do 2070. dosegnuti 20 bilijuna dolara godišnje, a do kraja stoljeća čak 100 bilijuna. Ključ vide u reformi financijskih sustava, postupnom ukidanju štetnih subvencija te u ugradnji "stvarne cijene" okolišne štete u energiju i hranu, uz zaštitne mehanizme za najugroženije građane.