U Hrvatskoj raste trend odvojenog sakupljanja otpada

Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković predstavila je u četvrtak Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto. 

U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku, istaknula je ministrica Vučković.   

Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto. 

Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.

"Trend porasta udjela odvojeno sakupljenog otpada je kontinuirano pozitivan, a pred nama je zadaća da ga i ubrzamo kako bismo dosegnuli ciljeve koje još uvijek ne dostižemo a upisali smo ih u Plan gospodarenja otpadom", poručila je istaknuvši kako je pored investicija koje podupiru odvajanje potrebno kontinuirano raditi i na javnoj kampanji i educiranju. 

Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda. 

Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada. 

Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022. 

Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj. 

U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta.  

Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda. 

Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.

U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji - 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja. 

Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati. 

Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.  

Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike. Ističe i da je u okviru Konkurentnosti i kohezije osigurana omotnica od 167 milijuna eura.   

"Naša je najveća zadaća da uspostavimo i omogućimo neometan rad do 2028. godine centara za gospodarenje otpadom", poručila je.

Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva Aljoša Duplić rekao je da je Zagreb u 2022. imao pad u količinama odvojeno sakupljenog otpada zbog velikog udjela nečistoća u biootpadu, ali se lani taj trend preokrenuo pa je Zagreb bilježio značajan rast u 2023. u odnosu na 2022. od čak 14 postotnih bodova odvojenog sakupljanja u javnoj usluzi, a što se onda odrazilo i na ukupan pozitivan rezultat Hrvatske.