Toplinski valovi mogli bi Njemačku stajati 112 milijardi eura

Ekstremne vrućine više nisu samo meteorološka vijest i zdravstveno upozorenje jer sve češće postaju i ozbiljan gospodarski problem. Prema analizi kreditnog osiguravatelja Allianz Trade, Njemačku bi ponavljanje toplinskih valova kakvi su obilježili proteklo desetljeće do 2030. moglo stajati oko 112 milijardi eura.

Mehanizam je jednostavan. Kada temperatura prijeđe 30 Celzijevih stupnjeva, produktivnost radnika počinje brzo padati. Allianz Trade procjenjuje da svaki dodatni stupanj iznad te granice smanjuje produktivnost za oko tri posto. Istodobno rastu troškovi energije, jer tvrtke, uredi, trgovine, skladišta i kućanstva troše sve više struje na hlađenje. Prema analizi, energetski troškovi rastu oko 1,2 posto za svaki stupanj iznad 30 stupnjeva.

Najviše su pogođeni poslovi koji se ne mogu jednostavno premjestiti u klimatizirani ured. Građevinarstvo, logistika, poljoprivreda, proizvodnja, održavanje infrastrukture i dostava prvi osjećaju posljedice. Radnici sporije rade, češće trebaju pauze, raste broj bolovanja, a dio poslova mora se prebacivati u rane jutarnje ili kasne večernje sate. U industriji to znači slabiji učinak po satu rada, više organizacijskih problema i dodatne troškove.

Problem nije ograničen samo na trenutačnu proizvodnju. Allianz Trade upozorava da vrućina smanjuje i očekivane prinose kompanija, što može usporiti investicije. Ako tvrtke manje ulažu danas, manja je i buduća produktivnost. Zato se ekstremna vrućina sve više promatra kao strukturni šok, a ne kao kratkotrajna vremenska nepogoda.

Njemačka je u posebno osjetljivoj poziciji jer je njezino gospodarstvo snažno industrijsko, ali infrastruktura i zgrade tradicionalno nisu građene za dugotrajne ljetne ekstreme. Europa je desetljećima bila prilagođena hladnoći s debelim zidovima, zgradama koje zadržavaju toplinu i uz znatno manji udio klimatiziranih prostora nego u SAD-u ili dijelovima Azije. U Sjedinjenim Državama klimatizirano je oko 90 posto kućanstava, dok je u Europi taj udio približno 19 posto.

Prema Allianz Tradeu, Njemačka bi do 2030. mogla izgubiti do tri posto gospodarske aktivnosti zbog toplinskih valova. Time nije među najgore pogođenim europskim zemljama, jer su Španjolska i Italija izloženije, ali je znatno ranjivija od hladnijih sjevernih država poput Irske ili Finske.