Svjetske rijeke presušuju najvećom brzinom u posljednjih 30 godina

Rijeke su 2023. presušivale najvećom stopom u tri desetljeća, dovodeći globalnu opskrbu vodom u opasnost, pokazuju podaci. Tijekom proteklih pet godina vodostaji rijeka diljem svijeta bili su niži od prosjeka, a zalihe podzemnih voda su  također bile niske, prema izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o stanju globalnih vodnih resursa .

Godine 2023. više od 50 posto svjetskih riječnih slivova pokazalo je nenormalne uvjete, a većina je bila u deficitu. Slično je bilo i 2022. i 2021. godine. Područja suočena s jakom sušom i uvjetima slabog protoka rijeka uključivala su velike teritorije Sjeverne, Srednje i Južne Amerike Na primjer, rijeke Amazona i Mississippi imale su rekordno nizak vodostaj. S druge strane zemaljske kugle, u Aziji i Oceaniji, veliki slivovi rijeka Ganges, Brahmaputra i Mekong iskusili su uvjete niže od normalnih gotovo na cijelom području sliva.

Čini se da klimatske promjene mijenjaju i tok vode u prirodi i pomažu izazvati ekstremne poplave i suše. Godina 2023. bila je najtoplija godina zabilježena, a u rijekama su se smanjivali vodostaji i države su se suočavale sa sušama. No, ista godina je donijela i razorne poplave diljem svijeta.

Na ekstreme je također utjecao prijelaz iz La Niñe u El Niño sredinom 2023. godine. Ovo su prirodni vremenski obrasci. El Niño se odnosi na iznadprosječne temperature površine mora koje se povremeno razvijaju diljem istočnog i središnjeg ekvatorijalnog Pacifika, dok se La Niña odnosi na povremeno hlađenje u tim područjima. Međutim, znanstvenici kažu da klimatski slom pogoršava utjecaje ovih vremenskih pojava i čini ih težim za predviđanje. U Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Finskoj i Švedskoj zabilježen je protok vode u rijekama iznad normalnog.

"Voda je kanarinac u rudniku klimatskih promjena", rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo. “Primamo signale opasnosti u obliku sve ekstremnijih padalina, poplava i suša koje nanose velike štete životima, ekosustavima i ekonomijama. Topljenje leda i ledenjaka ugrožava dugoročnu sigurnost vode za mnoge milijune ljudi. A ipak ne poduzimamo potrebne hitne mjere.

“Kao rezultat porasta temperatura, hidrološki ciklus se ubrzao. Također je postalo nestalnije i nepredvidljivije, a suočavamo se sa sve većim problemima ili previše ili premalo vode. Toplija atmosfera zadržava više vlage što pogoduje obilnim padalinama. Brže isparavanje i sušenje tla pogoršavaju uvjete suše”, dodala je.

Ovi ekstremni uvjeti vode ugrožavaju opskrbu. Trenutačno se 3,6 milijardi ljudi suočava s neadekvatnim pristupom vodi barem jedan mjesec godišnje, a očekuje se da će se taj broj povećati na više od 5 milijardi do 2050. godine, prema podacima UN Water.