Svijet je prešao prvu katastrofalnu klimatsku prijelomnu točku

Prema novom međunarodnom izvješću, svijet je dosegnuo svoju prvu katastrofalnu prijelomnu točku točku nakon koje je degradacija ekosustava nezaustavljiva. Riječ je o toplovodnim koraljnim grebenima koji su, zbog porasta globalne temperature, ušli u fazu dugotrajnog odumiranja. Znanstvenici upozoravaju da bi nestanak grebena mogao ugroziti egzistenciju stotina milijuna ljudi koji ovise o ribarstvu i turizmu.

Izvješće naziva Global Tipping Points, koje je vodilo Sveučilište u Exeteru uz potporu fonda Jeffa Bezosa, okupilo je 160 stručnjaka iz 23 zemlje. Zaključak je alarmantan: koraljni grebeni dosežu granicu preživljavanja između 1 i 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, s prosječnom vrijednošću od 1,2 °C. Globalno zatopljenje danas iznosi oko 1,4 °C, što znači da je prag već prekoračen.

Prema autorima izvješća, ako se globalna temperatura ne spusti na 1,2 °C iznad predindustrijskih razina što je brže moguće, toplovodni koralji više neće opstati u značajnom opsegu. Od siječnja 2023. traje najgori zabilježeni događaj izbjeljivanja koralja, koji je zahvatio više od 80 posto grebena u više od 80 država. Profesor Tim Lenton iz Exeterova Global Systems Institutea izjavio je kako "više ne možemo govoriti o prijelomnim točkama kao o budućoj prijetnji, prva se već događa".

Ipak, ne slažu se svi znanstvenici s najcrnjim scenarijem. Profesor Peter Mumby sa Sveučilišta Queensland smatra da, iako su grebeni pod velikim pritiskom, postoje dokazi da se koralji mogu djelomično prilagoditi i opstati čak i pri globalnom zatopljenju od 2 °C. Upozorio je da bi pretjerani pesimizam mogao navesti društvo da "odustane od koraljnih grebena", što bi bilo pogubno.

Stručnjaci se ipak slažu u jednom: potrebno je hitno djelovanje. Uz smanjenje emisija stakleničkih plinova, nužna je i bolja lokalna zaštita grebena te očuvanje takozvanih "refugija" - područja koja su zasad manje pogođena toplinskim valovima u oceanima. Upravo bi ta mjesta mogla poslužiti kao "sjeme obnove" ako se globalni klimatski sustav stabilizira.

Izvješće također upozorava da su i drugi ekosustavi na rubu urušavanja, od Amazone i Grenlanda do zapadnoantarktičkog ledenog pokrova. Ako se trendovi nastave, svijet bi mogao prijeći prag od 1,5 °C već do 2030. godine, čime bi se otvorila nova "zona opasnosti" za Zemlju.

Unatoč svemu, znanstvenici vide i tračak nade: "pozitivne točke prijeloma" poput masovne primjene električnih vozila i obnovljivih izvora energije mogle bi stvoriti lančanu reakciju smanjenja emisija. "Utrka je počela, moramo ubrzati te pozitivne promjene kako bismo izbjegli nepovratne posljedice", zaključuje profesor Lenton.