Svijet i dalje juri prema opasnom zagrijavanju od 2,6 stupnjeva: Posljedice bi mogle biti katastrofalne

Najnovija analiza Climate Action Trackera ponovno potvrđuje ono što se godinama pokušava izbjeći: svijet je i dalje na putu prema 2,6 stupnjeva Celzija zatopljenja do kraja stoljeća. Unatoč nizovima novih obećanja u pripremama za COP30 u Brazilu, klimatske politike ostaju prespore, preslabe i nedovoljno ambiciozne da zaustave daljnje pogoršanje situacije.

Istovremeno, emisije iz fosilnih goriva dosegle su novi povijesni rekord. Prema Global Carbon Projectu, globalne emisije će u 2025. porasti za oko jedan posto, što je sporije nego u prethodnim desetljećima, ali još uvijek u pogrešnom smjeru. I dok se obnovljivi izvori šire najbržim tempom u povijesti, njihov rast još uvijek ne uspijeva nadmašiti rast globalne potražnje za energijom.

Stručnjaci upozoravaju da bi svijet zagrijan za 2,6 stupnjeva ušao u eru masovnih klimatskih poremećaja. Bill Hare iz Climate Analyticsa navodi da bi se time ugrozile ključne oceanske struje, urušili koraljni ekosustavi, započelo dugoročno topljenje ledenih ploča i ubrzala transformacija Amazonije u savanu. Posljedice bi bile dramatične: kolaps poljoprivrede u Europi, prekidi monsuna u Aziji, ekstremne suše i smrtonosni toplinski valovi.

Iako je svijet već na oko 1,3 stupnja iznad predindustrijske razine, a posljedice su već vidljive kroz požare, poplave i suše, globalna politička volja i dalje je nedostatna. Otprilike 100 zemalja podnijelo je nove planove smanjenja emisija, no analiza pokazuje da oni kolektivno jedva čine neku razliku.. Pogoršanju izgleda pridonosi i američko napuštanje Pariškog sporazuma, što prognozu zagrijavanja pomiče s 2,1 na 2,2 stupnja čak i u scenariju koji uključuje obećanja o dosezanju neto nule.

Još jedan zabrinjavajući nalaz odnosi se na slabljenje prirodnih ponora ugljika. Zbog krčenja šuma i globalnog zagrijavanja, veliki dijelovi tropskih šuma u jugoistočnoj Aziji i Južnoj Americi više ne apsorbiraju CO₂, nego ga emitiraju. To bi samo po sebi moglo ubrzati zagrijavanje i povećati koncentraciju CO2, koja bi u 2025. mogla doseći 425 ppm.

Unatoč svemu, analize pokazuju i tračke optimizma. Trideset i pet država već smanjuje emisije, a njihova gospodarstva istodobno rastu, potaknuta brzim širenjem obnovljivih izvora. Profesorica Corinne Le Quéré naglašava da “klimatske politike funkcioniraju, samo ih treba ubrzati”.

S obzirom na stanje planeta, pozivi na odlučnije poteze na COP30 postaju sve glasniji. Aktivisti i stručnjaci zahtijevaju hitno udvostručenje ulaganja u obnovljive izvore i planirani, ubrzani odmak od fosilnih goriva. U protivnom, upozoravaju znanstvenici, svijet bi se mogao približiti granici iznad koje se više ne može govoriti o stabilnoj budućnosti, već samo o prilagodbi na sve brže nadolazeću klimatsku krizu.