Sve veće su nestašice vode diljem svijeta

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) bila je koordinator novog izvješća u kojem se navodi da su tijekom 2023. u svjetskim rijekama vladali najsuši uvjeti u više od tri desetljeća, što ukazuje na kritične promjene u dostupnosti vode u vrijeme rastuće potražnje, prenosi DHMZ u novom izvješću.

U proteklih pet uzastopnih godina vrijednosti riječnih protoka bile su niže od uobičajenih na široko rasprostranjenim područjima, a sličan je obrazac zamijećen i kad je riječ o dotoku u akumulacije. Zbog toga se smanjuje količina vode koja je dostupna zajednicama, poljoprivrednicima i ekosustavima te se dodatno opterećuju svjetske zalihe vode, navodi se u izvješću State of Global Water Resources (Stanje svjetskih vodnih resursa).

Usto je zabilježen najveći gubitak mase ledenjaka u proteklih pet desetljeća. Godina 2023. druga je uzastopna godina tijekom koje je u svim svjetskim regijama u kojima su prisutni ledenjaci izviješteno o gubitku leda.

S obzirom na to da je 2023. bila najtoplija godina u povijesti mjerenja, povećane temperature i široko rasprostranjeni sušni uvjeti doprinijeli su produljenim sušama. Međutim, istovremeno je diljem svijeta zabilježen znatan broj poplava. Na ekstremne hidrološke prilike utjecali su klimatski uvjeti koji se javljaju zbog prirodnih uzroka (prelazak s uvjeta La Niña na uvjete El Niño sredinom 2023.), ali i klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Kad bi klimatske promjene bile rudnik ugljena, vode bi bile kanarinac u tom rudniku. Sve ekstremnije količine kiše, poplave i suše s razornim učinkom na ljudske živote, ekosustave i gospodarstva zvono su za uzbunu. Zbog otapanja leda i ledenjaka ugrožena je dugoročna sigurnost opskrbe vodom milijuna i milijuna ljudi. A mi unatoč tome ne poduzimamo mjere koje su hitno potrebne, izjavila je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.

Hidrološki se ciklus ubrzao uslijed porasta temperatura. Također je postao nestabilniji i nepredvidljiviji, zbog čega se suočavamo sa sve većim problemima viška ili manjka vode. U toplijoj atmosferi zadržava se više vlage, što pogoduje obilnim kišama. Zbog bržeg isparavanja i isušivanja tla pogoršavaju se sušni uvjeti, objasnila je.

Unatoč svemu tome znamo daleko premalo o stvarnom stanju svjetskih slatkovodnih resursa. Da bismo nečime mogli upravljati, potrebna su nam mjerenja. Cilj ovog izvješća je dati doprinos boljem nadzoru, razmjeni podataka, prekograničnoj suradnji i procjenama, kazala je Celeste Saulo. To nam je hitno potrebno.

U seriji izvješća naslovljenih State of Global Water Resources daje se sveobuhvatan i dosljedan prikaz vodnih resursa u cijelome svijetu. Ono se temelji na podacima koje su dostavili deseci nacionalnih meteoroloških i hidroloških zavoda te druge organizacije i stručnjaci. Namjera je pružiti informacije donositeljima odluka u sektorima na koje utječu vode, kao i stručnjacima koji rade na smanjenju rizika od katastrofa. Tim se izvješćem nadopunjuje vodeća serija izvješća WMO-a pod naslovom State of the Global Climate (Stanje globalne klime).

Izvješće State of the Global Water Resources objavljuje se treću uzastopnu godinu, a ovo je izdanje najopsežnije dosad i obuhvaća nove podatke o zapreminama jezera i akumulacija, podatke o vlažnosti tla, kao i više pojedinosti o ledenjacima i sadržaju vode u snijegu.

Tim se izvješćem nastoji prikupiti opsežan globalni skup podataka o hidrološkim varijablama koji obuhvaća podatke dobivene motrenjem i modeliranjem iz velikog broja izvora. Ono je usklađeno s fokusom na globalnu inicijativu Rana upozorenja za sve za poboljšanje kvalitete podataka i pristupa podacima za nadzor i prognoziranje opasnosti povezanih s vremenskim prilikama te za uspostavu globalnih sustava ranog upozoravanja za sve do 2027.

Trenutačno 3,6 milijardi ljudi nema odgovarajući pristup vodi najmanje mjesec dana u godini, a UN Water očekuje da će taj broj do 2050. porasti na više od 5 milijardi. Svijet je daleko od ostvarenja cilja održivog razvoja br. 6., koji se odnosi na vodu i odvodnju.

Ekstremne hidrološke prilike

Godina 2023. bila je najtoplija u povijesti mjerenja. Na ekstremne vremenske prilike utjecali su prijelaz s uvjeta La Niña na uvjete El Niño sredinom 2023., kao i pozitivna faza dipola Indijskog oceana.

Najveći broj ljudskih žrtava zabilježen je u Africi. U Libiji su uslijed snažnih poplava u rujnu 2023. popustile dvije brane, odnijevši 11.000 života, a poplave su utjecale na ukupno 22 % stanovništva. Poplave su pogodile i šire područje Roga Afrike, Demokratsku Republiku Kongo i Ruandu, Mozambik i Malavi.

Južni dio Sjedinjenih Američkih Država, Srednju Ameriku, Argentinu, Urugvaj, Peru i Brazil pogodili su rašireni sušni uvjeti koji su doveli do smanjenja bruto domaćeg proizvoda Argentine za 3 % te do najnižih vodostaja zabilježenih u povijesti u Amazoni te u Jezeru Titicaca.

Protok u rijekama

Protok u rijekama tijekom 2023. uglavnom je bio manji od uobičajenog ili uobičajen u usporedbi s povijesnim razdobljem. Slično kao i 2022. i 2021., u više od 50 % svjetskih slivnih područja vladali su abnormalni uvjeti, a u većini je zabilježen deficit. U manjem broju slivova protoci su bili iznad uobičajenih.

Veliki dijelovi Sjeverne, Srednje i Južne Amerike pogođeni su snažnim sušama i smanjenim protocima u rijekama tijekom 2023. U slivovima Mississippija i Amazone zabilježeni su rekordno niski vodostaji. Na gotovo cijelim područjima riječnih slivova šireg Gangesa, Brahmaputre i Mekonga u Aziji i Oceaniji protok vode bio je niži od uobičajenog.

Za razliku od toga, na Istočnoj obali Afrike protok u rijekama bio je viši i daleko viši od uobičajenog, uz poplave. Godišnji protok u rijekama na Sjevernom otoku Novog Zelanda i na Filipinima bio je znatno viši od uobičajenog. U Sjevernoj Europi, protok je bio viši od uobičajenog na cijelom području Ujedinjene Kraljevine i Irske te također u Finskoj i južnoj Švedskoj.

Akumulacije i jezera

Kod dotoka u akumulacije prisutan je sličan obrazac kao kod globalnih trendova protoka u rijekama: U Indiji, u Sjevernoj, Južnoj i Srednjoj Americi te u dijelovima Australije dotok je bio niži od uobičajenog. Zabilježene su znatne razlike u zadržavanju vode u akumulacijama na razini slivova koje odražavaju utjecaj vodnog gospodarstva. U slivovima poput Amazona i Parane, u kojima je protok u rijekama tijekom 2023. bio znatno niži od uobičajenog, razine dotoka također su bile znatno niže.

Razine dotoka bile su niže od uobičajenih i u jezeru Coari u Amazoniji, što je dovelo do ekstremne temperature vode. U jezeru Turkana, koje djelomično pripada Keniji, a djelomično Etiopiji, zapremina vode bila je niža od uobičajene, što je posljedica protoka u rijekama koji su bili znatno niži od uobičajenih razina.

Razine podzemnih voda

Razine podzemnih voda u većini izvora u Južnoj Africi bile su više od uobičajenih, što je uslijedilo nakon iznadprosječnih oborina, a isti je slučaj zabilježen i u Indiji, Irskoj, Australiji i Izraelu. U dijelovima Sjeverne Amerike i Europe uslijed produljenih suša zabilježeno je zamjetno smanjenje dostupnosti podzemnih voda. Razine podzemnih voda u Čileu i Jordanu bile su niže od uobičajenih, pri čemu je dugoročni pad posljedica prekomjernog zahvaćanja, a ne klimatskih čimbenika.

Vlažnost tla i evapotranspiracija

Na velikim područjima diljem svijeta razine vlažnosti tla bile su uglavnom niže ili znatno niže od uobičajenih, pri čemu su u Sjevernoj Americi, Južnoj Americi, Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku u razdoblju od lipnja do kolovoza zabilježeni osobito sušni uvjeti. Stvarna evapotranspiracija u Srednjoj i Južnoj Americi, osobito u Brazilu i Argentini, bila je znatno niža od uobičajenih razina u razdoblju koje obuhvaća rujan, listopad i studeni. U Meksiku su uslijed sušnih uvjeta te razine bile niže gotovo cijele godine.

Nasuprot tome, u određenim regijama, uključujući Aljasku, sjeveroistočnu Kanadu, dijelove Rusije, dijelove Australije i Novi Zeland, razine vlažnosti tla bile su znatno više od uobičajenih.

Sadržaj vode u snijegu

U ožujku je u većini slivova na sjevernoj Zemljinoj polutki sadržaj vode u snijegu bio niži ili znatno niži od uobičajenog. Sezonska najviša masa snijega za 2023. u dijelovima Sjeverne Amerike bila je znatno viša od uobičajene, a na euroazijskom kontinentu bila je znatno niža od uobičajene.

Ledenjaci

Preliminarni podaci za razdoblje od rujna 2022. do kolovoza 2023. pokazuju da su ledenjaci izgubili više od 600 gigatona vode, što je najgora brojka u 50 godina motrenja. Taj znatni gubitak uglavnom je posljedica ekstremnog otapanja na zapadu Sjeverne Amerike i u europskim Alpama, pri čemu su ledenjaci u Švicarskoj izgubili oko 10 % preostalog volumena u protekle dvije godine. Na sjevernoj Zemljinoj polutki zabilježeno je smanjenje snježnog pokrivača tijekom kasnog proljeća i ljeta. Tako je u svibnju 2023. površina snježnog pokrivača bila osma najniža u povijesti mjerenja (1967. – 2023.). U Sjevernoj Americi snježni pokrivač u svibnju bio je najmanji u istom razdoblju.

Ljetni gubitak ledene mase proteklih godina ukazuje na to da su ledenjaci u Europi, Skandinaviji, na Kavkazu, u sjevernom dijelu zapadne Kanade, zapadnom dijelu Istočne Azije i na Novom Zelandu prešli maksimalnu stopu otapanja ledenjaka u povlačenju, što dovodi do smanjenog zadržavanja vode i nakon toga smanjene dostupnosti vode), dok su u Južnim Andama (kojima dominira patagonska regija), u ruskom dijelu Arktika te na Svalbardu i dalje, čini se, stope otapanja u porastu.

Dodatne informacije

Izvješće o stanju svjetskih vodnih resursa sadržava podatke koje je dostavila opsežna mreža hidroloških stručnjaka, uključujući nacionalne meteorološke i hidrološke zavode, globalne podatkovne centre, članove globalne zajednice za hidrološko modeliranje i organizacije koje su pružile potporu kao što su NASA i Njemački istraživački centar za geološke znanosti (GFZ).

Broj postaja za mjerenje protoka u rijekama povećan je s 273 postaje u 14 zemalja na 713 postaja u 33 zemlje, a prikupljanje podataka o podzemnim vodama prošireno je na 35.459 izvora u 40 zemalja, u odnosu na 8.246 izvora u 10 zemalja prethodne godine (slika 1.). Međutim, Afrika, Južna Amerika i Azija i dalje su podzastupljene u prikupljanju hidroloških podataka unatoč poboljšanjima u razmjeni podataka dobivenih motrenjima, te se ističe potreba za boljim nadzorom i razmjenom podataka, posebno na Globalnom jugu.

Cilj izvješća je povećati pristupačnost i dostupnost podataka dobivenih motrenjima (boljim nadzorom i razmjenom podataka), dalje integrirati relevantne varijable u izvješće i poticati zemlje na sudjelovanje kako bi se unaprijedili razumijevanje dinamike vodnog ciklusa i izvješćivanje o njemu.

Predviđa se da će u buduća izvješća biti ugrađeno još više podataka dobivenih motrenjima uz potporu inicijativa kao što su WMO-ov Global Hydrological Status and Outlook System (Globalni sustav za hidrološko stanje i izglede, skraćeno HydroSOS) i WMO-ov Sustav za hidrološka motrenja (WHOS) i suradnji s globalnim podatkovnim centrima.