Ogromna suša u Europi: Od redukcija vode do brisanja e-mailova

Europa prolazi kroz još jednu sezonu ekstremne suše koja sve rjeđe izgleda kao iznimka, a sve češće kao novo normalno. Mjeseci bez kiše već su iscrpili pričuve vode u nizu zemalja, a mjere štednje postaju sve radikalnije  -od zatvaranja slavina po satnici do apela da brišemo stare e-mailove kako bi podatkovni centri trošili manje vode na hlađenje.

Neobične mjere u Engleskoj

U Engleskoj su vodostaji rijeka i akumulacija ozbiljno ispod uobičajenog ljetnog nivoa, pa je državna agencija sušu proglasila "značajnim nacionalnim problemom". Pet je regija formalno u suši, još šest u "uporno suhom" režimu. Uz klasične savjete - kraće tuširanje, popravak curenja, zatvaranja vode pri pranju zubi - vlasti su otišle korak dalje: pozivaju građane da brišu stare fotografije i e-mail poruke s uređaja jer hlađenje podatkovnih centara također troši goleme količine vode. Ovo je, kažu, najsuše polugodište od 1976., a već su uvedene zabrane zalijevanja vrtova u dijelovima Yorkshirea.

Kritične točke Mediterana

Na drugom kraju kontinenta, turske su turističke regije posegle za periodičkim isključenjima vode. Izmir je najavio  smanjenja opskrbe do kraja kolovoza, a Bodrum također uvodi prekide. Uz rapidan rast populacije ljeti, dodatni je problem ekstremna vrućina, meteorolozi bilježe najtopliji srpanj u 55 godina, te 22 posto manje oborina u Egejskoj regiji prošle godine, što ubrzava isparavanje.

Grčka oko Atene prijavljuje povijesno niske razine u akumulacijama, s rezervama čak 50 posto manjim nego 2022. Vlada gura modernizaciju upravljanja vodama i investiranje u tehnologije kao što je desalinizacija morske vode. No i sama priznaje da su takva rješenja skupa, energetski zahtjevna i često ekološki dvojbena.

Šira slika i jugoistočna Europa

Španjolska je trenutačno u boljem stanju zahvaljujući obilnim zimskim i proljetnim oborinama: nacionalne akumulacije su oko 64 posto pune. Ipak, lokalni džepovi krize postoje, ponajprije na Balearima. Na Mallorci je proglašen alarm, a prosjek zaliha na arhipelagu u srpnju pao je na 43 posto.

Italija potvrđuje koliko je kriza neujednačena: sjever je zasad prošao s manjim uskim grlima, ali se situacija u središnjem i južnom dijelu zaoštrava, a Sicilija ostaje najkritičnija točka. Sardinija je krajem srpnja raspolagala tek polovicom uobičajenog volumena, a ponegdje su se akumulacija spustile i na približno 12 posto kapaciteta.

U Francuskoj se sve više departmana na jugu odlučuje za ograničenja: prioritet je pitka voda, pa se zabranjuje punjenje bazena, pranje automobila i zalijevanje ukrasnih površina, dok su povrtnjaci često izuzeti. Pad podzemnih voda i nizak vodostaj rijeka izravno pogađaju i poljoprivredu.

Zabrinjava i Cipar, gdje su rezerve pale na svega 16,1 posto (lani 34,1). Unatoč 12 postojećih desalinizacijskih postrojenja, vlada najavljuje nova te apelira na građane da maksimalno štede vodu. U međuvremenu, jugoistok Europe proživljava još jednu epizodu niskog vodostaja Dunava: brodovi zapinju na sprudovima, izranjaju olupine, a spominju se i izgledi za podbačaj poljoprivrednihb prinosa. Lokalne vlasti u Srbiji, Sloveniji, BiH, Mađarskoj i Rumunjskoj periodično zabranjuju zalijevanje vrtova, punjenje bazena i pranje vozila, dok je Hrvatska već proglasila dijelove sjevera područjima pogođenima sušom.

Možda najupečatljivija slika ove krize nije spaljeno polje, nego digitalna arhiva: ideja da brisanjem e-mailova pomažemo štednji vode zvuči bizarno, ali zapravo podsjeća na to koliko je sustav krhak i međupovezan. Dok čekamo kišu, svaka kap i svaki kilovatsat se računa.