Supermaterijal iz SAD-a mogao bi rashladiti gradove za nekoliko stupnjeva

Dok se i europske metropole sve češće suočavaju s ekstremnim toplinskim valovima, znanstvenici u Philadelphiji testiraju jednostavno, ali obećavajuće rješenje, reflektirajuću cestovnu prevlaku "CoolSeal" koja asfalt može ohladiti za oko pet stupnjeva Celzija.

Ideja dolazi od tima studenata Sveučilišta u Pennsylvaniji koji su, uz podršku gradske uprave, testirali materijal u naselju Hunting Park, jednom od najtoplijih dijelova grada. Za razliku od klasičnog asfalta koji upija i zadržava toplinu, CoolSeal odbija sunčevo zračenje zahvaljujući posebno formuliranoj površini svijetle boje. Rezultat je bio jasan: površina premazana novim materijalom bila je u prosjeku oko 5 °C hladnija od običnog asfalta.

Znanstvenici su mjerili i temperaturu zraka, vlagu te zračenje tijekom različitih dijelova dana i otkrili da se najveći učinak postiže upravo tijekom najtoplijih sati i za vrijeme toplinskih valova. "Najveće razlike uočili smo kad je bilo najgore, kada je asfalt bio gotovo užaren", rekla je voditeljica istraživanja Nafisa Bangura. Upravo zato, smatra ona, CoolSeal može biti najkorisniji u trenucima kada gradska infrastruktura trpi najveće toplinsko opterećenje.

U laboratorijskom dijelu projekta znanstvenik Dylan York analizirao je izdržljivost premaza na promjene temperature, vlagu i mehaničko trošenje. U tijeku su testiranja u ciklusima zamrzavanja i topljenja, koji simuliraju zime, kako bi se provjerilo može li materijal dugoročno izdržati uvjete poput onih u središnjoj Europi.

Prema profesoru Russellu Compostu, koji nadzire projekt, potencijalna primjena CoolSeala mogla bi gradovima donijeti i značajne uštede. Reflektirajuće prevlake moguće je jednostavno nanijeti prilikom obnove cesta, bez skupih građevinskih radova ili kompleksnih sustava hlađenja. Philadelphia već razmatra proširenje projekta na veće gradske prometnice i testiranje učinka dodatnog sloja prema preporuci proizvođača.

Za zemlje poput Hrvatske, gdje broj ekstremno vrućih dana raste iz godine u godinu, ovakav bi pristup mogao postati važan dio urbanih strategija prilagodbe klimatskim promjenama. Uz više zelenila, zasjenjene javne prostore i vodene površine, reflektirajuće ceste mogle bi pomoći da gradovi ponovno "dišu", umjesto da nastave gorjeti pod vlastitim asfaltom.